From Wikipedia, the free encyclopedia
Pojam migracija u zoologiji obuhvaća aspekte ponašanja životinja povezane s promjenama područja koje nastanjuju:
Ova dva fenomena ne mogu se sasvim točno razdvojiti jedan od drugog, jer se i masovna selidba sastoji od nejasno povezanih seljenja jedinki iste vrste.
Putovi životinjskih selidbi (migracija) mogu biti jednaki tijekom dužeg razdoblja, dakle zadržati se unutar uvijek istih regija, ali mogu se i relativno brzo premjestiti u druga područja, i tada ih se može razumjeti kao poseban oblik njihova širenja. Životinjske selidbe postoje kod vrsta različitih životinjskih koljena, i odvijaju se u različitim vremenskim razmacima (od dnevnih migracija do samo jednom u životu, ili postepenog osvajanja novih životnih prostora koje se može protezati i kroz više generacija). Većina selidbi su aktivan, voljni proces, no moguće su i nevoljne, sasvim pasivne selidbe uzrokovane strujanjem zraka ili vode ili prijenosom od strane drugih životinja ili ljudi.
Najmanje su poznate migracije maritimnih organizama. Najmanje poznati su razlozi selidbenih kretanja koja su regionalnog karaktera.
Selidbom se bavi zoogeografija odnosno geozoologija kao dio biologije ponašanja, arealima kroz koja se selidba odvija bavi se korologija, dok se vremenskom koordinacijom selidbi bavi kronobiologija.
Do sad je u skupinu pravih selica, koje prelaze put dvosmjerno, uvršteno oko 4.000 vrsta, od toga oko 1.000 vrsta riba. Smatra se da bi, prema grubim procjenama, moglo biti između 5.000 i 10.000 vrsta koje su prave selice.[1]
Seobe ptica su relativno dobro istražene, seobe sisavaca samo za velike sisavce, a seobe riba samo za ribolovno zanimljive vrste. Vrlo malo se zna o seobama šišmiša, azijskih antilopa, nekim vrstama kitova, vrstama riba koje žive u tropskim rijekama kao i kukaca.[1]
Iako je spremnost za selidbu vjerojatno često genetički uvjetovana i kao takva dio nagonskog ponašanja, utvrđeno je da se kao dva glavna konkretna poticaja periodičnih migracija mogu smatrati:
Kada se dogodi da se neka vrsta previše namnoži, mora krenuti u potragu za hranom. To je izvanredna migracija.
Seobe životinja su često i vrlo detaljno opisane, i općepoznata su pojava. Ali još uvijek nije dovoljno istraženo da li su i u kojoj mjeri uzroci nagon ili konkretni vremenski uvjeti, kao i mehanizmi koji im omogućuju orijentaciju (na primjer, magnetizam kod ptica selica). Sigurnim se smatra, da u pokretanju seobe u pravilu ulogu ima više različitih čimbenika: dužina dnevne svjetlosti, temperatura, kod ptica mitarenje, količina masnih zaliha i drugo.
Pored toga, aktualna istraživanja bave se sveprisutnim djelovanjem promjene klime i na životinjske migracije.
Selicama se smatraju vrste koje različita godišnja doba ili određena klimatska razdoblja (kišno razdoblje/sušno razdoblje i slično) provode u različitim područjima i pri tome prelaze ponekad i ogromne udaljenosti.
Ove migracije zadržavaju se unutar određenih regija. Njihove seobe su bliže i obilježene hranjenjem ili razmnožavanjem i često su tipične samo za određene populacije.
Poznate su i vrste, gdje samo dio populacije seli, naročito neke vrste ptica.
Ovo su vrste koje neprekidno lutaju i nikada se, ili vrlo rijetko duže borave u istom području.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.