Liberland, točnije Slobodna Republika Liberland je polu priznata država između Republike Hrvatske i Republike Srbije From Wikipedia, the free encyclopedia
Liberland, službeno Slobodna Republika Liberland (eng. Free Republic of Liberland) je mikronacija koja tvrdi da se nalazi na nenaseljenoj parceli spornog teritorija na desnoj obali Dunava, između Hrvatske i Srbije. Liberland je proglasio 13. travnja 2015. češki desničarski libertarijanski političar i aktivist Vít Jedlička.[2][3]
Liberland Svobodná republika Liberland | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo To Live and Let Live ↓1 | |||||
Himna "Victory March to Glory Land" | |||||
Položaj Liberlanda | |||||
Službeni jezik | engleski[1] | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Vít Jedlička | ||||
Neovisnost | Proglašena Slobodna Republika Liberland 2015. godine. | ||||
Površina | |||||
- ukupno | 7 km2 | ||||
- % vode | 0 % | ||||
Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti [nedostaje izvor] | ||||
Službena stranica Liberlanda navodi da je ta država nastala u vrijeme tekućeg graničnog spora između Hrvatske i Srbije.[4][5][6]
Liberland nije dobio diplomatsko priznanje niti jedne zemlje Ujedinjenih naroda. U zadnjih nekoliko godina Liberland je prestao biti popularan. Po uzoru na Liberland stvorena je i Kraljevina Enklava.
Od raspada Jugoslavije osporavaju se neki granični teritoriji između Srbije i Hrvatske kao što su Vukovarska i Šarengradska ada; Jedlička kaže da teritorij koji je zauzeo, poznat kao Gornja Siga,[7] nije zahtijevala niti jedna strana.[2][3][5]
Područje površine od oko 7 km² je nenaseljeno i većinom prekriveno šumama. Novinar češkog lista Parlamentní listy, koji je posjetio ovo područje u travnju 2015. godine, pronašao je kuću koja je prema izjavama ljudi koji žive u blizini bila napuštena tridesetak godina, dok je pristupna cesta u lošem stanju.[8]
Dunav, međunarodni plovni put sa slobodnim pristupom Crnom moru za nekoliko država s kopna prolazi duž ovog teritorija.
Zastavu u Gornjoj Sigi podigli su Vít Jedlička i njegovi suradnici istoga dana kada je mikronacija proglašena.[9][10] Ona se sastoji od žute pozadine, crne horizontalne pruge kroz središte i grba u sredini. Žuta boja simbolizira libertarijanizam, a crna simbolizira anarhiju i pobunu.[11][12] Jedlička je član češke Stranke slobodnih građana, koji vrijednosti temelji na klasičnoj liberalnoj ideologiji.[5]
Jedlička je izjavio da ni Srbija ni Hrvatska, pa ni bilo koja druga zemlja, ne tvrde da je teritorij na kojem je proglasio zemlju njihov (terra nullius). Tvrdi da je granica definirana u skladu s hrvatskim i srbijanskim graničnim zahtjevima i da se ne miješa sa suverenitetom ijedne države. Jedlička je u travnju 2015. rekao kako će službeni diplomatski zahtjev biti poslan Hrvatskoj i Srbiji, a kasnije i svim ostalim državama uz formalni zahtjev za međunarodno priznanje.[13]
Jedlička je 18. prosinca 2015. održao skup na kojem je predstavio prvu privremenu vladu Liberlanda i njezine ministre financija, vanjskih poslova, unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i dva potpredsjednika.[14]
Pravni stručnjaci u Srbiji i Hrvatskoj izjavili su da prema međunarodnom pravu Jedlička nema pravo zahtijevati područje koje je trenutno predmet spora između ovih dviju država.[15][16][17] Novinari su bili sumnjičavi koliko ozbiljno Jedlička govori o svojim djelima, a neki su to nazvali akrobacijom za privlačenje pozornosti javnosti.[18][19]
U intervjuu za Parlamentní Listy u travnju 2015. godine, Jedlička je tvrdio da je primio pozitivne reakcije na svoju inicijativu, uglavnom od svoje Stranke slobodnih građana,[20] ali i od nekih članova iz Građanske demokratske stranke i Piratske stranke.[9]
Dana 20. svibnja 2015. Petr Mach, čelnik Stranke slobodnih građana, izrazio je potporu stvaranju države koja se temelji na idejama slobode, dodajući kako njihova stranka želi da Češka Republika postane slična slobodna zemlja.[21]
Dominik Stroukal iz češko-slovačke podružnice Ludwig von Mises Instituta napisao je: "Vratolomija je uspjela. Cijeli svijet izvještava o Liberlandu riječima poput "porezna konkurencija", "libertarijanizam" itd."[22]
Goran Vojković, profesor prava i kolumnist s hrvatskog novinskog portala Index.hr, opisao je Liberland kao "cirkus koji prijeti teritoriju Hrvatske" i tvrdio da postoji rizik da bi hrvatska tvrdnja o kontroli zemljišta s druge strane Dunava mogla biti oslabljena pozornošću koju je liberlandski projekt privukao tom graničnom sporu.[23]
Liberland je zanimljiv slučaj jer, u načelu, nitko od sudionika koji bi mogli preuzeti kontrolu nad tim teritorijem, nisu zainteresirani za to. No to će vjerojatno ostati na razini zanimljivog s neznatnim posljedicama na međunarodnoj razini. Za ostale svjetske sporne teritorije nasilje i diplomacija će ostati glavni alati za traženje vlasništva.[24]
Jedlička je 20. travnja održao predavanje na Praškoj školi ekonomije, pod nazivom "Liberland – kako se stvara država" (češ. Liberland – jak vzniká stát). Razgovarao je o različitim aspektima projekta i zanimanju koje je privuklo pozornost diljem svijeta. Jedna tema koju je iznio bila je Montevideo konvencija; objasnio je da Liberland želi zadovoljiti načela konvencije koja se obično koriste za definiranje države. U vrijeme predavanja, Liberland projekt je postavio deset osoba spremnih za rješavanje vanjskih odnosa.[25]
Ostale teme obuhvaćene predavanjem obuhvaćale su koncept dobrovoljnog oporezivanja i način na koji je velik broj zahtjeva za državljanstvom stvorio potrebu za restrukturiranje procesa državljanstva kako bi bio učinkovitiji, jer se temelji samo na e-pošti. Spomenut je i plan za organiziranje neke vrste događaja u kojemu bi se sve prodavalo bez poreza, a Jedlička je ustvrdio da ih Hrvatska neće moći progoniti jer je izjavila da to područje nije u njezinoj nadležnosti.
Hrvatska je uspostavila policijske jedinice kako bi spriječila pristaše Liberlanda doprijeti do tog teritorija.[15] Ovo se smatra čudnim rješenjem jer Hrvatska ne priznaje ovaj prostor kao svoj teritorij, ali je ipak razmjestila jedinice izvan svog teritorija.
U početku češki su novinari mogli ući u ovaj prostor s Jedličkom.[8] Tim novinara srbijanskog javnog informativnog servisa Radio-televizija Vojvodine pokušao je posjetiti ovo područje radi snimanja izvještaja. Izvijestili su da im je hrvatska granična policija uskratila pristup bez pružanja bilo kakvog jasnog objašnjenja i da je zastava Liberlanda uklonjena.[26]
Bosanskohercegovačkoj skupini novinara iz Dnevnog avaza koji su pokušali posjetiti ovo područje, rečeno je od strane hrvatske policije da Hrvatska nameće kaznu od 2.500 kuna za one koji pokušaju ući automobilom u zonu blizu granice. Oni su posudili bicikle od lokalnog stanovištva, ali dok su pokušali ponovno prići području, naišli su na još jednu ophodnju i nisu mogli nastaviti.[27]
U svibnju 2015. Vita Jedličku i njegovog prevoditelja Svena Sambunjaka nakratko je privela hrvatska policija nakon što su pokušali prijeći granicu. Jedlička je proveo jednu noć u pritvoru, a potom je osuđen i naređeno mu je da plati kaznu za ilegalni prelazak hrvatske granice, no on se žalio na presudu.[28] On je tvrdio da su najmanje tri građana Liberlanda koji su došli iz Švicarske unutar zabranjenog teritorija.[29] Nije gledao na uhićenje kao na nešto negativno, već kao priliku za raspravu o politici prema Liberlandu kao i stjecanje uvida u način razmišljanja hrvatske policije i vlasti. Prema Jedlički su policajci bili prijateljski raspoloženi i znatiželjni o ovom projektu.[30][31][32]
Nekoliko dana poslije njegovog pritvora šest drugih osoba (iz Češke, Irske, Njemačke, Danske i SAD) je privedeno i kažnjeno. Uložena je žalba veleposlanstvu Kraljevine Danske u Zagrebu jer su pritvoreni tvrdili da su spriječeni da bilo koga kontaktiraju tijekom uhićenja i pritvaranja. Njihov cilj je bio da pod pokroviteljstvom Švicarske neprofitne organizacije "Udruženje naseljenika Liberland", trajno nasele teritorij.[33]
Jedlička i 10 drugih osoba, ponovno je 16. svibnja 2015. privela hrvatska policija.[34] Jedlička je pušten nakon sudskog saslušanja sljedećeg dana. Hrvatska policija je nastavila pritvaranje bilo koga tko stupi na Liberland.[35] Četiri osobe koje su uspjele da se iskrcaju na teritorij, pritvorene su 13. lipnja zbog ilegalnog prelaska granice čamcem.[36] Prema informacijama organizacije "Liberland Settlement Corporation" čiji su bili članovi, pušteni su sljedećeg dana. 18. lipnja 2015., danski aktivist Ulrik Grøssel Haagensen pristupio je teritoriju malim čamcem ali je praćen obalom od strane hrvatske policije. Hagensen je pokušao tvrditi da ima pravo pristupa na teritorij, ali je uhićen i fizički odvučen od strane hrvatske policije. Incident je snimljen u video formatu. Jedlička je naveo da namjerava tužiti Hrvatsku na sudu zbog prelaska međunarodne granice i napada na Liberland.[37][38]
Neki pravni stručnjaci u Srbiji i Hrvatskoj tvrde da Jedličkin zahtjev nema pravnu osnovu, a više izvora izvijestilo je kako su Srbija i Hrvatska osporile vlasništvo nad teritorijem koje je prisvojio Jedlička. Hrvatska i Srbija odbacile su Jedličkine tvrdnje kao neozbiljne, iako su dvije zemlje reagirale na različite načine. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije je 24. travnja 2015. izjavilo da, premda ovaj događaj smatra trivijalnim, "nova država" ne utječe na srbijansku granicu, koju je odredio Dunav.[39] Hrvatska, koja de facto upravlja teritorijem, izjavila je da se nakon međunarodne arbitraže treba dodijeliti Hrvatskoj ili Srbiji, a ne trećoj strani.[40]
Pravna škola Sveučilišta u Chicagu analizirala je slučaj Liberlanda po kriterijima Konvencije iz Montevidea i činjenici da ni Hrvatska ni Srbija ne polažu pravo na teritorij. Prema analizi iz članka, "Hrvatsko inzistiranje da je Liberland srpska teritorija, može uzrokovati gubitak hrvatskih legalnih prava nad ovim teritorijem." S druge strane, ako je teritorija na koju Liberland polaže pravo zaista srpska, srpsko odricanje od ove teritorije (po službenoj izjavi MIP RS) transformira prava ove teritorije u "ničiju zemlju" (terra nullius). U oba slučaja, teritorija pripada prvom entitetu – u ovom slučaju Liberlandu.[41]
Prema službenoj stranici države i Jedličkinim izjavama, jedino komunisti, neonacisti i drugi ekstremisti ne mogu dobiti državljanstvo.[42] Prema britanskom The Guardianu, Liberland je primio 200.000 prijava za državljanstvo u prvom tjednu.[43] Početkom svibnja 2015. Liberland je prihvatio oko trideset građana. Ceremonija se trebala održati na teritoriju Liberlanda, ali je hrvatska granična policija zabranila grupi da uđe s hrvatske strane. Pokušaj prelaska Dunava ribarskim brodicama iz Srbije nije uspio jer lokalni ribari nisu imali dozvolu za prijevoz ljudi. Srbijanska policija je obavijestila Jedličku da ako netko pokuša prijeći granicu ilegalno da će taj biti uhićen. Na kraju je improvizirana ceremonija održana u Bačkom Monoštoru, u blizini Liberlanda.
Ustav je pisan i revidiran nekoliko puta. Nacrt se sastoji od četiri poglavlja. Uključuje Zakon o pravima i uređuje javnu upravu, političke institucije, zakonodavnu moć i sudsku moć.[44]
Niti jedna članica Ujedinjenih naroda nije službeno priznala Liberland.
Tijekom 2015. nekoliko manjih libertarijanskih stranaka bez zastupnika na nacionalnoj razini izrazilo je potporu stvaranju Liberlanda. To su Kapitalistička stranka u Norveškoj,[52] Libertarijanska stranka u Španjolskoj,[53] Švicarska stranka neovisnosti “up!” u Švicarskoj[54] te Liberalna demokratska stranka u Turskoj.[55]
Isti teritorij su htjele prisvojiti druge mikronacije.
Nekoliko mikronacija izrazilo je podršku ideji Liberlanda.
O virtualnim pričama na hrvatskim granicama.
Područje na desnoj obali Dunava, kojeg se na društvenim mrežama naziva „Liberlandom“, nalazi se u području razgraničenja između Republike Hrvatske i Republike Srbije, a hrvatska policija i nad tim područjem provodi legitimne mjere nadzora i brine o zaštiti interesa Republike Hrvatske. Granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije još je uvijek predmet pregovora između dvije države. U ovom trenutku je desna obala Dunava pod nadzorom hrvatske policije, a lijeva pod nadzorom srbijanskih vlasti, iako se velika područja Republike Hrvatske nalaze na lijevoj strani Dunava, kao što su se i nalazila u trenutku raspada bivše SFRJ i nastanka novih država 1991. g. Nakon konačnog utvrđivanja granične crte između Republike Hrvatske i Republike Srbije, te kada svaka strana preuzme svoje posjede s druge strane Dunava, otklonit će se sve nejasnoće o točnom smjeru protezanja državne granice. U svakom slučaju, neovisno o tome što granica još nije konačno utvrđena, u tom području ne postoji ničija zemlja (terra nullius) koja bi mogla biti predmet zaposjedanja (okupacije) od strane nekog trećeg. Svi koji žele posjetiti područja u neposrednoj blizini područja razgraničenja Hrvatske i Srbije na desnoj obali rijeke Dunava moraju se pridržavati hrvatskih zakona i EU propisa, prije svega onih odredbi koje uređuju prelazak granice i kretanje u blizini državne granice.[66]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.