Lavanda
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Lavanda (despik, despić, trma, tierma, lat., Lavandula) su rod biljaka iz porodice Lamiaceae. Rasprostranjene su diljem Mediterana, pa sve do Afrike i jugoistočnih predjela Indije.
| Lavanda | |
|---|---|
 Medonosna pčela uz lavandu | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Lamiales |
| Porodica: | Lamiaceae |
| Potporodica: | Nepetoideae |
| Tribus: | Ocimeae |
| Podtribus: | Lavandulinae |
| Rod: | Lavandula L. |
| vrste | |
Oko 25 – 30, vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Rod lavandi uključuje jednogodišnje i višegodišnje vrste, travolike vrste i grmove. Kako se radi o vrlo široko rasprostranjenoj kulturi, koja se diljem svijeta uzgaja mahom u dekorativne svrhe, ali i za komercijalnu upotrebu, lavandu nerijetko srećemo kako samoniklo raste u prirodi.
Postoje brojni kultivari lavande, koji su nastali međusobnim oprašivanjem zbog sadnje više vrsta unutar istog vrta ili nasada.[1]
Lavanda se upotrebljava više od 2000 godina. Pretpostavlja se da riječ lavanda dolazi od rimske riječi lavare, što znači prati.
Stari su se Rimljani kupali u mirisnim kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Upotrebljavali su i sušenu lavandu kod crkvenih obreda i kod poroda.
Grci su isto upotrebljavali lavandu, ali više u medicinske svrhe. Poznati se grčki liječnik i botaničar Dioscorides služio njezinim ljekovitim svojstvima u ublažavanju smetnji pri disanju i kao prirodni laksativ. Mnogi su redovnici u samostanima uzgajali razne ljekovite biljke, a među njima posebno je mjesto imala lavanda. Lavanda se u doba londonske kuge u 18. stoljeću primjenjivala kao zaštita od zaraze tako da su je ljudi stavljali ispod nosa i tako disali. Lavanda je također bila korisna za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, gdje se je primjenjivala kao sredstvo protiv boli i kod previjanja rana kao zaštita od infekcija.
Postoji 49 priznatih vrsta lavande:
