From Wikipedia, the free encyclopedia
Krkavina (pasdrijen, pasjakovina, pasjakovica, drača crna, pesikovina, pasjak, lat. Rhamnus), veliki biljni rod iz porodice pasjakovki, kojoj je i dao svoje ime. Pripada mu preko stotinu vrsta bilja i manjeg drveća. U porodici pasjakovki ovaj rod je najzastupljeniji u Hrvatskoj, a među njima su vazdazelena krkavina (R. alaternus), pasjak mnogožilni ili alpinska negljika (R. alpina), prava krkavina (R. cathartica), srednja krkavina (R. × intermedia), okruglolisna krkavina (R. orbiculata), kamenjarska krkavina (R. saxatilis), patuljasta krkavina (R. pumila), egejska krkavina (R. prunifolia)[1]
Krkavina | |
---|---|
Prava krkavina, ilustracija | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Rosales |
Porodica: | Rhamnaceae |
Potporodica: | Rhamnoideae |
Tribus: | Rhamneae |
Rod: | Rhamnus L., 1753 |
Baze podataka | |
Krkavine rastu po toplim krajevima, u Hrvatskoj je česta u Primorju, gdje gradi listopadne šikare dračike. Obična krkavina je medonosna biljka, u Hrvatskoj je zaštićena, a od njezinih nedozrelih plodova, u prošlosti se izrađivala boja za vunu.[2] Plodovi su joj i hrana ptica.
Ime roda dolazi od grčke riječi rhamnos, što je naziv jednog trnovitog grma kod Dioskorida i Teofrasta.