Koreni

Ovo je glavno značenje pojma Koreni. Za seriju napisanu po romanu pogledajte Koreni (serija).

Koreni (hr.: Korjeni) je roman srpskog književnika Dobrice Ćosića, objavljen 1954. godine. Ovo djelo nagrađeno je prvom NIN-ovom nagradom za 1954. godinu. Po romanu je 2018. godine snimljena televizijska serija.

Koreni
Korice srpskog izdanja romana Koreni iz 2015. godine
Autor	Dobrica Ćosić
Država	Srbija
Jezik	srpski jezik
Vrsta djela	roman
Žanr	poetski psihološki roman
Objavljena	1954.
Nastanak	Beograd
Vrijeme radnje	19. stoljeće
Glavni lik(ovi)	Obitelj Katići
Broj stranica	376

Ovim romanom Ćosić je započeo svojevrsni ciklus romana (Vreme smrti, Vreme zla, Deobe, Vreme vlasti), u kojima se kao likovi javljaju sinovi, unuci i praunuci junaka Korena, s osnovnom idejnom težnjom prikazivanja romansirane povijesti moderne Srbije.

O djelu

Dobrica Ćosić (1921. – 2014.)

Roman se odigrava u izmišljenom selu Prerovo u posljednjim desetljećima 19. stoljeća za vrijeme kralja Milana i u njemu se prikazuje život bogate seoske obitelji obitelji Katić i njihovih sluga. U mnoštvu motiva i tema posebno se izdvajaju: motiv obitelji i obiteljskog sukoba između očeva i sinova, obiteljsko porijetlo i problem identiteta, održavanje kultova srbijanske nacionalne mitologije, politički sukobi koji dovode do narodnog i obiteljskog raskola i iskorišćavanje srbijanskog seljaštva za niske političke pobune, oblikovanje srbijanskih intelektualaca školovanih u inozemstvu, patrijarhalna despotija kao kult, uloga i položaj žene u obitelji. Tematsko-motivski slojevi usko su vezani za predstavljanje sporog i bolnog preobražaja srbijanskog sela s prelaska iz 19. u 20. stoljeće.

Jovan Deretić Korene žanrovski određuje kao "poetski psihološki roman, umnogostručene subjektivne perspektive, u kojem se dramatični sudari među ličnostima osvjetljavaju iz više uglova, sa stanovišta svih aktera radnje". Koreni također imaju elemente obiteljskog, povijesnog, društvenog i filozofsko-kulturološkog romana. Ova eklektična i sintetična forma romana je po riječima Milana Radulovića "inspirisana traganjem za integralnim umjetničkim djelom, onim u kojem bi stvarni život i realni svijet bili duboko sagledani, istinito dočarani i višom pravdom samjereni, i u kojem bi umjetnikova slika svijeta postala živ sadržaj socijalne i kulturne svijesti čitalaca".

Za ovaj roman Ćosić je 1954. nagrađen NIN-ovom nagradom, koja je te godine prvi put dodijeljena. Uoči pedesetogodišnjice dodjeljivanja NIN-ove nagrade 2003. godine, kritičari koji su u različitim periodima učestvovali u žiriju dodijelili su Korenima deveto mjesto na listi najboljih romana nagrađenih ovom nagradom.^[1] Danas ima status klasika srpske književnosti 20. stoljeća i dio je obvezne lektire u srednjim školama u Srbiji.

Citati

»Ideje su za kulturne narode, a ovde, u ovoj seljačiji, one su suvišne i fatalne. Ovde su popovi jedini uspešni, a možda i korisni ideolozi. Ovde je sloboda pravo da hajdukuješ, da haraš, da zauzimaš opštinske utrine, a demokratija i samouprava da ne plaćaš porez, svejedno što te sreski kapetan batina i psuje ti majku. A što vi radikali galamite o demokratiji, to je samo izgovor za seljačku anarhiju i javašluk. Sit sam ja svega toga! Srbiji su potrebni pamet i znanje, a ne stranke! Srbiji treba da gleda Evropu, a ne turski tur!^[2]«

(Koreni)