From Wikipedia, the free encyclopedia
Johannes Diderik van der Waals (Leiden, 23. studenog 1837. – Amsterdam, 8. ožujka 1923.), je bio nizozemski teorijski fizičar i termodinamičar, poznat prije svega po svojoj van der Waalsovoj jednadžbi stanja realnih plinova i tekućina. Njegova jednadžba stanja opisuje realne plinove i njihovu kondenzaciju u tekućine. Njegovo ime je vezano isto za van der Waalsove sile (sile između stabilnih molekula), van der Waalsove molekule (mali grozdovi molekula povezanih s van der Waalsovim silama) i s van der Waalsovim polumjerom (veličina molekula).
| Johannes Diderik van der Waals | |
 | |
| Rođenje | 23. studenog 1837. Leiden |
|---|---|
| Smrt | 8. ožujka 1923. Amsterdam |
| Državljanstvo | Nizozemska |
| Polje | fizika, termodinamika |
| Institucija | Sveučilište Amsterdam |
| Alma mater | Sveučilište Leiden |
| Poznat po | Van der Waalsova jednadžba stanja, Van der Waalsove sile |
| Istaknute nagrade | 1910. - Nobelova nagrada za fiziku |
| Portal o životopisima | |
Bio je prvi profesor fizike na Sveučilištu u Amsterdamu, kada se otvorio 1877. Godine 1910. dobio je Nobelovu nagradu za fiziku.
Johannes van der Waals je bio najstariji od desetoro djece, u obitelji Jacobusa van der Waalsa i Elisabethe van den Berg. Otac mu je bio stolar u nizozemskom gradu Leidenu. Kao što je bilo uobičajeno za radničku klasu u 19. stoljeću, Johannes je zavrđio osnovnu školu, nije išao u srednju školu, koja bi mu omogućila polazak na sveučilište. S 15 godina postao je učitelj – naučnik u osnovnoj školi. Ipak, dodatno je učio i polagao ispite, da bi napredovao u svojoj struci.
Od 1862. počeo je prisustvovati predavanjima iz matematike, fizike i astronomije na sveučilištu, iako nije imao znanja iz klasičnih jezika. Od 1865. radio je kao nastavnik fizike.
Johannes van der Waals je imao sreće kao student, jer baš u njegovo vrijeme su ukinuli obavezu znanja klasičnih jezika na sveučilištu. 1873. obranio je doktorski rad vezan uz kontinuitet plinskih i tekućih agregatnih stanja, gdje uvodi pojmove molekularnog obujma i molekularnih privlačnih sila.
Bio je prvi profesor fizike na Sveučilište u Amsterdamu, kada se otvorio 1877. Jedan od kolega na univerzitetu je bio poznati kemičar Jacobus Henricus van 't Hoff. U mirovinu je išao sa 70 godina. Umro je s 85 godina.
1865. van der Waals se oženio s Anna Magdalena Smit i imali su tri kćerke i jednog sina. Žena mu je umrla s 34 godine od tuberkuloze. Nakon toga, van der Waals se nikad nije više ženio, čak oko deset godina nije ništa objavljivao, koliko je bio potresen sa ženinom smrću.
U svom znanstvenom radu, najviše je bio zainteresiran s termodinamikom. Najveći utjecaj na njega su imali Rudolf Clausius, James Maxwell i Ludwig Boltzmann.[1] Od 1869. počeo je raditi na kritičnim temperaturama fluida. Uočio je da se plinovi kondenziraju u tekućine na kontinuiran način, pa je došao do svoje poznate van der Waalsove jednadžbe stanja realnih plinova i tekućina, koju je objavio 1880. U svojoj jednadžbi stanja, predviđao je postojanje molekula i atoma, što se u njegovo vrijeme nije vjerovalo. Osim toga, uočio je da između molekula postoje međumolekularne sile, što je dovelo kasnije do pojma van der Waalsovih sila.[2][3][4]
Njegov rad je pomogao da se 1898. dobije tekući vodik i tekući helij 1908., što je ostvario Heike Kamerlingh Onnes. Od 1890. van der Waals se bavi drugim zakonom termodinamike. 1893. objavio je rad na teoriji kapilarnosti. Prije njega o kapilarnosti je pisao Pierre-Simon Laplace, ali je on je imao mehanički pristup. Van der Waals je za kapilarnost imao termodinamički pristup, što je u njegovo vrijeme bilo osporavano, jer se nije vjerovalo u postojanje molekula i njihovo brzo kretanje. Tek kasnije je njegova teorija prihvaćena, kada je Jean Baptiste Perrin objasnio pokusima Brownovo gibanje, a Albert Einstein to teoretski objasnio.[5][6][7][8]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
