From Wikipedia, the free encyclopedia
Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, multimedijska umjetnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu[1] u Osijeku. Piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež te znanstvena i stručna djela[2] iz dviju znanstvenih grana (društvene i humanističke). Većina njezinih romana ocijenjena je kao oulipovski narativ i srodna je nastojanjima skupine Oulipo. Književna kritika opus Jasne Horvat naziva Ars Horvatiana čime se označava jedinstvenost njezina rukopisa izgrađenog oulipovskim spojem umjetnosti i znanosti.
 |
U ovom članku treba naslovima dopuniti internetske adrese.Vanjske internetske stranice treba napisati tako da ne sadrže samo golu internetsku adresu (URL), nego neka sadrži i naslov glavne stranice i naslov podstranice. Poželjno je navesti autora stranice i nadnevak kad se pristupilo stranicama. |
| Jasna Horvat | |
|---|---|
 Jasna Horvat 2018. | |
| Rođenje | Osijek, 27. prosinca 1966. |
| Zanimanje | književnica, teoretičarka kulture |
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Period pisanja | 2002. - |
| Književne vrste | proza, poezija, eseji, putopisi, znanstvene studije |
Važnija djela
| |
Nagrade
| |
| Stranica | www |
| Portal o životopisima | |
Rođena je u Osijeku 27. prosinca 1966. godine.
Studirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku gdje po diplomiranju (1989.) dobiva radno mjesto asistenta na Katedri kibernetike, matematike i statistike (1990.). Po završetku poslijediplomskog studija, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (23. siječnja 1992.), a zvanje doktora znanosti stekla je obranom doktorskog rada, također na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (26. svibnja 1997.), pred povjerenstvom s jednim inozemnim članom i mentorom - prof. dr. sc. Anuškom Ferligoj, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Ljubljani.
Vodila je više znanstvenih projekata, a kao rezultat jednog od njih izgradila je i vodila CATI centar - istraživački poligon za prikupljanje, analizu i interpretaciju statističkih podataka. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima iz područja društvenih i humanističkih znanosti, inozemnim stipendijama i pozvanim predavanjima, a temeljem rezultata znanstveno-istraživačkog rada 2012. godine potvrđena je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane kvantitativne ekonomije. Osnivačica je i potpredsjednica Andizeta - Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji.
Članica je Društva hrvatskih književnika,[3] Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti,[4] Matice hrvatske, Hrvatskog statističkog društva, Instituta Andizet.
Književničkim radom počinje se baviti u suradnji s osječkim Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića, potkraj devedesetih. U to doba Dramski studio Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku postavlja na scenu igrokaz Putem sunca (kasnije preimenovan u Svevidovim tragom i objavljen u Izgubljenoj vili (Matica hrvatska, 2002.), knjizi dvaju dramatiziranih tekstova). Nakon Izgubljene vile, Naklada Ljevak objavljuje Alemperkina kazivanja (2005.) - njezinu interpretaciju Sučićeve mitologije, popraćenu vrhunskim ilustracijama Pike Vončine.
Knjiga pisama razmijenjenih s Irenom Vrkljan Pismo u pismu potvrda je prijateljstva oživljenog kroz pisma, a s njima kulturne svestranosti obiju autorica. Romani Az, Bizarij, Auron, Vilikon, Alikvot i Vilijun upućuju na naklonost Jasne Horvat eksperimentu očitovanom ponajprije u konceptualizaciji romaneskne forme.
Njezina djela za djecu - Izgubljena vila, Alemperkina kazivanja i Krijesnici - tematiziraju mitološki koncept hrvatskog panteona, približavaju ga djeci, a posredovanjem ilustracija Pike Vončine postaju i lako pamtljive predaje.
U romanu Az (2010. nagrađenom prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost) Jasna Horvat popularizira glagoljicu ugrađujući glagoljicu u radnju romana na slovnoj, numeričkoj i simboličkoj razini. Bizarijem - romanom o fantazmagoriji jedne vezanosti - Jasna Horvat koristi veznike kako bi ukazala na gramatičku kodiranost intimnih i historijskih vezanosti za topos. Pri tome za svoj topos izabire grad Osijek, a čuvene, bizarne ex-Osječane za nositelje simboličkih podudarnosti s veznicima kao vrstom riječi. Konceptualna variranja ove autorice kulminiraju u Auronu gdje zlatni rez ugrađuje ne samo u strukturu teksta nego i u život istoimenog glavnog junaka - Aurona. Rubnice romana ispunjava podatcima o auronskom konceptu ljepote te na taj način, posredovanjem aktivnih rubnica romana, čitatelji Aurona primaju obilje podataka o zlatnorezovskom formatu - auronu - kao i o njegovim najrazličitijim pojavljivanjima. Roman leksikon o vilama - Vilikon spoj je dviju kulturnih priča: one koju pripovijeda Marko Polo i one koju monološki interpretira Kublaj-kan, Markov slušatelj. Leksikonske natuknice o vilama, nadnaravnim bićima iz Kraljevstva Hrvatskog, ispripovijedane su uporabom magičnog kvadrata broja 12. Roman Alikvot izgrađen je na studiji Vladimira Mažuranića te u svom sadržajnom dijelu dovršava nezavršeni roman Ivane Brlić Mažuranić Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Ovaj roman ujedno donosi i Manifest aksiomatske književnosti kojim književnica pojašnjava doktrinu prema kojoj je izgrađivala svoj opus.
Autorica Jasna Horvat u potpunosti je posvećena njegovanju hrvatske kulturne baštine, njezinu izučavanju i promoviranju. Samu sebe vidi određenu informacijskim dobom,[5][6] a kritičari njezina djela uspoređuju s djelima Itala Calvina[7] te ih nerijetko ocjenjuju oulipovskim narativima.[8]
Nakon romana Vilijun - permutiranog romana Vilikon - opus Jasne Horvat označen je složenicom Ars Horvatiana te je time potvrđena njegova izgrađenost i jedinstvenost u hrvatskoj suvremenoj književnosti. Roman Atanor konstruiran je prema strukturi periodnog sustava elemenata te predstavlja jedinstveni spoj književnosti i znanja o (al)kemiji. Romani Vilijun, Atanor i OSvojski ovu hrvatsku književnicu postavljaju rodonačelnicom "pametne književnosti" u kojoj je potrebno koristiti pametni telefon kako bi se u potpunosi otčitao teksta premrežen QR kodovima.
Od 2012. godine do 2018. bila je članicom povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.[9]
Hrvatsku književnost predstavljala je na inauguracijskom EU-Kina književnom festivalu koji se u studenom 2017. godine održavao u Pekingu i Chengduu. Sa suradnicima je objavila dvojezičnu publikaciju Ars Andizetum koja je (i) otvorenog pristupa, a u kojoj donose novu definiciju Kreativne industrije.[10]
(popis nepotpun)
(popis nepotpun)
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
