Hrvatski predsjednički izbori 2019.
izbori za državnog poglavara Republike Hrvatske održani 2019. i 2020. From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske 2019./2020. godine bili su sedmi po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj. Odlukom Vlade RH od 14. studenoga 2019. godine, koja je stupila na snagu 21. studenoga raspisani su izbori za 22. prosinca 2019. godine.[1] U prvom krugu nijedan kandidat nije osvojio apsolutnu većinu, najviše glasova bili su dobili Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović. U drugom krugu održanom 5. siječnja 2020. pobijedio je Zoran Milanović, te je time postao peti hrvatski predsjednik.[2] Mandat novoga predsjednika počeo je 19. veljače 2020. godine,[3] dok se je polaganje prisege održalo dan ranije.[4]
Remove ads
Remove ads
Zakonodavni okvir
Izbore je raspisala Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogućava da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata trenutnom predsjedniku Republike. Sedmi predsjednički izbori morali su se održati između 19. prosinca 2019. i 19. siječnja 2020. godine. Između ova dva nadnevka nedjelja pada 5 puta, kad se redovno održavaju izbori, te je uobičajeno održavanje izbora bilo moguće na dane 22. i 29. prosinca, te 5., 12. i 19. siječnja.[5]
Dalja procedura bila je 12 dana prikupljanja potpisa za kandidaturu, DIP je imao 48 sati za ustanovljavanje valjanosti potpisa, te nakon toga do izbora slijedila je kampanja i jedan dan predizborne šutnje.
Remove ads
Pretkampanja
U medijima se spominjalo skoro 20-ak kandidata,[6] prije stvarnih izbora izdvajili smo kandidate koji su po većini anketa prelazili prag od 5 %:
- Kolinda Grabar-Kitarović, bila je trenutačna predsjednica koja je tražila drugi mandat, te je osvajala 34,5 % glasova po anketi od 23. listopada 2019.[7]
- Zoran Milanović - 24,9 % glasova po anketi od 23. listopada 2019.[7]
- Miroslav Škoro - 18,3 % glasova po anketi od 23. listopada 2019.[7]
- Mislav Kolakušić - 5,1 % glasova po anketi od 23. listopada 2019.[7]
Ankete u Hrvatskoj su se, unatoč deklariranim pogreškama od 1 – 3 %, ponekad razlikovale od konačnih izbornih rezultata i dvoznamenkasti broj postotaka, pa iako se među gornja četiri imena najvjerojatnije može pronaći budući hrvatski predsjednik, pojava raznih anomalija, poput tzv. crnoga labuda u izbornim rezultatima nije isključena.[8]
Remove ads
Kandidati
Službena izborna promidžba i rezultati anketa
- 9. prosinca 2019. počela su predstavljanja kandidata na javnoj televiziji, programu HRT4, prva dva bila su Dalije Orešković[19] i Miroslava Škore.[20]
- 10. prosinca svoj program je na HRT-u izložila Katarina Peović.[21]
- 11. prosinca na redu je bio Anto Đapić.[22]
- 11. prosinca objavljena je vijest da je kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović odbila predizborno sučeljavanje svih kandidata, koje je trebalo biti na NovojTV 19. prosinca 2019., 3 dana do izbora, sa službenim objašnjenjem vremenske kolizije - "jer istog dana ima završni predizborni skup."[23]
- 12. prosinca 2019. na redu za predstavljanje na HRT-u bio je Zoran Milanović, koji je odlučio ne iskoristiti svoje pravo.[24]
- 13. prosinca svoje je program na HRT-u predstavila Kolinda Grabar-Kitarović.[25]
Bilu su najavljeni još i ovi kandidati:[26]
- 16. prosinca 2019. (8:15 – 8:45):
- Dario Juričan
- 17. prosinca 2019. (8:15 – 8:45):
- Ivan Pernar
- 18. prosinca 2019. (8:15 – 8:45):
- Dejan Kovač
- 19. prosinca 2019. (8:15 – 8:45):
- Mislav Kolakušić
- 20. prosinca 2019. (8:15 – 8:45):
- Nedjeljko Babić
Rezultati anketa i komentari analitičara
U 10-ak dana od objave službenih kandidatura u medijima su se pojavili rezultati nekoliko anketa, koje sve iskazivale jednu zajedničku karakteristiku, bila su tri kandidata koja prelaze prag od 20 %. Po CroElecto anketi objavljenoj 11. prosinca stanje je bilo: Kolinda Grabar-Kitarović 24,1 %, Zoran Milanović 25,2 % i Miroslav Škoro 22,5 %.[27]
Nekoliko dana ranije, 6. prosinca rezultati su po anketi Ipsosa bili: Kolinda Grabar-Kitarović 27,4 %, Zoran Milanović 24,0 % i Miroslav Škoro 23,0 %.[28]
Moguće najdetaljniju i najkonkretniju analizu anketa dao je analitičar Ivica Relković, koju se može sažeti u procjenu:
- Zoran Milanović, uđe li u drugi krug, za pobjedu treba apstinenciju velikog dijela desnice, odnosno, ako Zoran Milanović uđe u drugi krug, gubi i od Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore, ako se ne dogodi veliki neizlazak birača suverenističkog spektra na izbore.[29] Ankete objavljene od 6. do 12. prosinca ukazuju da predsjednika u sljedećih 5 godina treba tražiti između Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore. Jer ili će ući u drugi krug zajedno, ili će jedan od njih ući s Milanovićem te dobiti više glasova od njega, ponovimo, ako se ne dogodi veliki neizlazak birača suverenističkog spektra na izbore.
Remove ads
Izbori
Izborne karte
Prvi krug
- Kandidat s najviše glasova u prvom krugu, po općinama i gradovima.
- Rezultati prvog kruga po općinama i gradovima, osjenčano prema osvojenim postocima glasova.
- Rezultati prvog kruga po naseljima, osjenčano prema osvojenim postocima glasova.
Drugi krug
- Kandidat s najviše glasova u drugom krugu, po općinama i gradovima.
- Rezultati drugog kruga po općinama i gradovima, osjenčano prema osvojenim postocima glasova.
Remove ads
Izvori
Bilješke
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads