Histoni su bjelančevine, tj. bazični proteini (grade ih bazične aminokiseline arginin i lizin)[1] koje pronalazimo u jezgri stanice, a služe kako bi se lanac DNK mogao uspješno spiralizirati u kromosome. Postoje histoni H1, H2A, H2B, H3 i H4.[1] Po dva histona H2A, H2B, H3 i H4 (8 ukupno), zajedno s DNK, čine nukleosom, a histon H1 pomaže slagati nukleosom u kondenzirani oblik DNK, t.j. kromatinsko (solenoidno) vlakno. Histoni se dijele u dvije skupine. H2A, H2B, H3, H4 su nukleosomalni histoni, a jedini pripadnik druge skupine je histon H1.
Histoni pakiraju i stabiliziraju DNK tako što se udružuju s njom. Histonske oktamere povezuje DNK spona u nukleosom[2] u eukariotskom kromosomu, tj. dvolančana DNK omotana oko čini nukleosom, koji je osnovna građevna jedinica kromatina.[1]
Ako je DNK pakirana s histonima u nukleosome, stopa prepisivanja je niža nego kod DNK bez nukleosoma. Područja DNK koja nisu povezane s histonima u nukleosome nazivaju se nukleazna hipersenzitivna mjesta (NHM). Ta su mjesta važna u replikaciji i prepisivanju DNK i osjetljiva su na razgradnju nukleaza.[1]
Uklonivši histone iz kromosoma dobije se bjelančevinska struktura nalik na skelu, koju tvore nehistonske bjelančevine. Te bjelančevine sudjeluju u replikaciji, popravku i transkripciji.[1]
Histonske bjelančevine dio su eukariotskog kromosoma.[1]
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
