From Wikipedia, the free encyclopedia
Gučetići (Gozze) su stara i velika obitelj dubrovačkih plemića od 10. – 21. stoljeća (po nepotvrđenoj predaji od 8. stoljeća), koja je u gospodarstvu i kulturi Dubrovačke Republike dala cijeli niz čelnika, diplomata, biskupa, književnika, umjetnika, vrtlara, pomoraca i drugih dubrovačkih uglednika. Kao obrazovani intelektualci su posjedovali jednu od najvećih obiteljskih knjižnica u Dubrovniku, koja se kroz naraštaje obogaćivala i oporučno prenosila na potomke Gučetića, a to je ujedno bila i najveća zbirka djela starog Dubrovnika. Gučetići su također bili osnivači i stoljetni vlasnici prve dendrološke zbirke u Hrvatskoj, tj. našega najstarijeg Arboretuma Trsteno kod Dubrovnika.
Po srednjovjekoj dubrovačkoj predaji, Gučetići su se negdje u 11. st. doselili u Dubrovnik iz Livna u Bosni, a po toj tradiciji im je najraniji dubrovački patronim (nadimak) bio Pecorarius (tj. hr. Ovčarić, Ovčarević), jer da su ranije bili stočari sa stadima ovaca. Kasnije su stoljećima, sve do Jugoslavije, imali svoje posjede oko Stona i Trebinja u Popovu Polju, gdje su im potom oduzeti. U ranijim natuknicama im prezime ima oblike Goçe, Goze, Gozze i konačno u klasičnom Dubrovniku kao Gozze i Gučetić.[1]
Njihov obiteljski rod je prvi puta u Dubrovniku jasno zapisan od god. 1253., a potom je poznat niz uglednih članova obiteljske loze Gučetića, od kojih se tu navode tridesetak najvažnijih:
Ogranak ove obitelji spojio se s obitelji Baseljić (Basegli)[2] te je nastala obitelj Bassegli-Gučetić.[3]
Ivan Stijepo Gučetić (1454. – 1502.), pjesnik, književnik i izvrstan govornik, vrlo cijenjen u ranoj poeziji 15. stoljeća, pa su zato i neki drugi pisci u svojim zbirkama pretiskali više njegovih pjesama, npr. Jakov Bunić i Angelo Polliciano (1454. – 1494.). Kao vrhunski intelektualac, posjedovao je jednu od najbogatijih obiteljskih knjižnica u tadašnjem Dubrovniku. Umro je u Dubrovniku 11. ožujka 1502.
Nikola Vitov (Vitko) Gučetić (Nicolò Vito Gozze, nadimak Vitković) iz Dubrovnika, živio je u 16. stoljeću. Studirao je u Italiji gdje je postigao titule magistra i doktora filozofije i teologije, pa je to bio jedan od najučenijih ranih intelektualaca iz loze Gučetića. Napisao je cijeli niz radova na latinskom, talijanskom, filozofske rasprave o Platonu i Aristotelu, o substanciji i prauzrocima svijeta, o ljepoti i ljubavi (Dialogo della Bellezza detto Antos, secondo la mente di Platone), o građanstvu i uređivanju države (Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele), o duši i kajanju (Discorsi della penitenza), itd. Svoje glavno djelo o ustroju obitelji (Governo della famiglia) posvetio je svom rođaku Nikoli Luju Gučetiću za Novu godinu 1589. Biran je za kneza Dubrovačke Republike čak sedam puta.
Savko Gučetić (Savino Gozze, nadimkom Bendišević) bio je dubrovački pjesnik i književnik, rođen sredinom 16. stoljeća i umro u Dubrovniku početkom 17. st. Napisao je dramu pod naslovom Dalide ali to monumentalno djelo zbog nepodobnoga predštokavskog jezika vukovski jugoslavisti većinom prikrivaju i prešućuju. Ova je drama tematski i koncepcijom dosta slična tragediji Williama Shakespearea (Romeo i Julija), a nastala je spojem Adriane Luigija (Lodovica) Grota te Orbecche Giambattiste Giraldija Cinthija. Neke je detalje izmijenio, a veliki je dio teksta slobodno preveo. Drugo djelo mu je pastorala Raklica prema djelu Aminte Torquata Tassa.
Dživo Gučetić (Ivan Gozze, 1624. – 1667.), bio je pjesnik i prevoditelj u 17. stoljeću, a umro je u Dubrovniku 11. srpnja 1667. Isprva je u Italiji studirao za isusovca, a po povratku u Dubrovnik je napustio redovništvo i oženio se dubrovačkom plemkinjom Marijom Đamanić. Od predaka je također naslijedio bogatu obiteljsku knjižnjicu Gučetića, koju je oporučno ostavio potomcima. Napisao je više djela:
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.