Guizhou

Guizhou (kin: 贵州, 贵州, Guìzhōu; transliteracija: Guejđou) je brdsko-planinska pokrajina na jugu NR Kine. Ima površinu od 176.100 km² i 34.746.468 stanovnika (prema popisu iz 2010.). Glavni grad je Guiyang.

Slapovi Huangguoshu su najveći u Kini

Guizhou 贵州 Guìzhōu
Položaj Guizhoua u Kini
Kineske pokrajine
Vrsta uprave	Pokrajina
Sjedište	Guiyang
• najveći grad	Guiyang
• Partijski sekretar	Zhao Kezhi
• Guverner	Chen Min'er
Površina	176.100 km² (na 16. mjestu)
Stanovništvo
• ukupno (2010.)	34.746.468 (na 19. mjestu)
• gustoća	198 st./km² (na 18. mjestu)
Službeni jezici i dijalekti	kantonski kineski, hakka kineski, teochew (dijalekt), leizhou i mandarinski kineski
HDI (2008.)	0,690 (30.)
Etničke grupe	Han Kinezi (62%) Miao (12%) Bouyei (8%) Dong (5%) Tujia (4%) Yi (2%) Gelao (2%) Nepriznate etničke skupine Kine (2%) Šuej (1%)
Prefekture	9
Županije	88
Gradovi	1.539
ISO 3166-2	CN-52
Web stranica	www.gzgov.gov.cn/
Politička podjela Guizhoua

Zemljopis

Selo Shitou, tipično kameno naselje naroda Bouyei u zapadnom Guizhou

Željeznički most Beipan je najviši te vrste na svijetu

Pokrajina Guizhou na sjeveru graniči s kineskom pokrajinom Sečuan i općinom pod izravnom upravom Chongqing, na istoku s pokrajinom Hunan, na jugu s Autonomnom regijom Guangxi i na zapadu s pokrajinom Yunnan.^[1] To je brdoviti kraj koji se proteže 560 km od istoka prema zapadu i oko 515 km od sjevera prema jugu, površine od 174.000 km²^[1]

Po Köppenovoj klasifikaciji klime u Guizhou klimaje vlažna suptropska, s vrućim vlažnim ljetima i relativno toplim zimama.

Povijest

Zgrada Sveučilišta Guizhou

Žena iz naroda Buyei

Guizhou je prije 2000 godina došao pod kinesku vlast, a pokrajina je osnovana 1413. god. Doseljavanje Han Kineza je počelo tijekom dinastija Sui i Tang, između kasnog 6. i početkom 10. stoljeća; u početku samo u zapadnom dijelu današnje pokrajine.^[2] Doseljavanje Han Kineza se pojačalo krajem 14., a tijekom dinastija Ming i Qing oni postaju većina u cijeloj pokrajini.^[3] Tako se u Tunpu (屯堡 人) doselila skupina Han Kineza prije 600 godina, a njihovi potomci su sačuvali mnoge značajke ming kulture do današnjih dana.^[4] Nakon pada carstva, a time i početkom kolapsa središnje vlasti u prvoj polovici 20. stoljeća, dominirali su pokrajinski ratni gospodari. Do 1920. dominirao je Liu Xianshi (刘显世), a oko 1926. došao je pod kontrolu susjedne pokrajine Yunnan i vladajućeg generala Tang Jiyaoa (唐继尧). Godine 1935., u Zunyi je održana slavna konferencija komunističke partije. Tek tada je nacionalna vlada Kuomintanga preuzela pokrajinu. Tijekom Drugog svjetskog rata ovdje su od Japanaca pobjegli brojni trgovci, službenici i intelektualci, koji su odigrali značajnu ulogu u razvoju nakon rata. Dana 15. studenog 1949., grad Guiyang je osvojila Narodno-oslobodilačka armija Kine koja je 26. prosinca osnovala Narodnu Vladu pokrajine Guizhou.^[5]

Znamenitosti

Crvene stijene (kineski: 赤水市; pinyin: Chìshǔi) su zaštićeno područje Danxia reljefa koji je UNESCO-ova svjetska baština od 2010. god.

U jugoistočnom Guizhou se nalaze brojni natkriveni mostovi naroda Dong, tzv. „Mostovi vjetrova i kiše”, dok na jugu i jugozapadu obitavaju manjine Mjao i Bouyei. Veliki broj manjina je i razlog brojnim narodnim festivalima kao što je Kaili u istočnom Guiyangu tijekom prvog lunarnog mjeseca (obično veljača) tijekom kojega se odigravaju borbe bikova, utrke konja, sviranje narodnih glazbala i komične predstave.

Uprava

Guizhou je podijeljen na 9 prefektura, 88 okruga i 1.543 općine:

Zemljovid	#	Naziv	Upravno sjedište	Kinesko pismo Pinyin	Stanovništvo (popis iz 2010.)
	— Gradske prefekture —
	6.	Guiyang	Yunyan (distrikt)	贵阳市 Guìyáng Shì	4.324.561
	1.	Bijie	Qixingguan (distrikt)	毕节市 Bìjíe Shì	6.536.370
	2.	Zunyi	Honghuagang (distrikt)	遵义市 Zūnyì Shì	6.127.009
	3	Tongren	Bijiang (distrikt)	铜仁市 Tóngrén Shì	3.092.365
	4.	Liupanshui	Zhongshan (distrikt)	六盘水市 Liùpánshuǐ Shì	2.851.180
	5.	Anshun	Xixiu (distrikt)	安顺市 Ānshùn Shì	2.297.339
	— Autonomne prefekture —
	7	Qianxi'nan (za narode Buyei i Mjao)	Xingyi	黔西南布依族苗族自治州 Qiánxī'nán Bùyīzú Miáozú Zìzhìzhōu	2.805.857
	8.	Qiannan (za narode Buyei i Mjao)	Duyun	黔南布依族苗族自治州 Qiánnán Bùyīzú Miáozú Zìzhìzhōu	3.231.161
	9.	Qiandongnan (za narode Dong i Mjao)	Kaili	黔东南苗族侗族自治州 Qiándōngnán Miáozú Dòngzú Zìzhìzhōu	3.480.626

Stanovništvo

Etnička struktura stanovništva je vrlo raznovrsna. Narodi koje ovdje žive su: Han Kinezi (62%), Mjao (12%), Buyei (8%), Dong (5%), Tujia (4%) itd. Guizhao je također i pokrajina s najvećim prirastom stanovništva u Kini: 2,19 djece po obitelji (gradsko područje 1,3; seoska područja 2,42)

Gospodarstvo

BDP pokrajine Guizhou je u 2011. god. iznosio 90,5 milijardi američkih dolara (samo 48 milijardi dolara 2008.). Ova pokrajina je među najsiromašnijim u Kini po BDP-u po glavi stanovnika (1.502 američkih dolara). Od gospodarskih grana najznačajnije je rudarstvo, izričito eksploatacija ugljena, te šumarstvo i obrada drveta.