Gotski jezik

Gotski jezik (ISO 639-3: got) Drevni istočnogermanski jezik indoeuropske jezične porodice. Imao je tri dijalekta: krimski gotski, ostrogotski i vizigotski.

Gotski jezik
*𐌲𐌿𐍄𐌹𐍃𐌺𐌰 𐍂𐌰𐌶𐌳𐌰 – *gutiska razda
Regije	Europa
Razredba	indoeuropski  germanski   istočnogermanski    gotski
Jezični kôd
ISO 639-2	got
ISO 639-3	got
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Izvorno ime jezika kako su ga nazivali Goti, *gutiska razda, rekonstruirano je prema Jordanesovoj povijesti Gota. Riječ razda (hrv. „govor”) sačuvana je, npr. u Evanđelju po Mateju.

Gotski se na Krimu očuvao u nekoliko sela sve do 18. stoljeća (Bloomfield 1933)^[1]

Pismo

Gotsko pismo

Stranica iz gotske Biblije (Codex Argenteus)

U 4. stoljeću biskup Wulfila stvorio je gotsko pismo na osnovi grčkog pisma za svoj prijevod Novog zavjeta uz dodatne rune i latinska slova za germanske glasove. Wulfilin prijevod Biblije je najstarije sačuvano književno djelo na jednom germanskom jeziku.

Primjer

Oče naš, na gotskom jeziku (u latiničkoj transliteraciji) :

atta unsar þu ïn himinam
weihnai namo þein
qimai þiudi nassus þeins
wairþai wilja þeins
swe ïn himina jah ana airþai
hlaif unsarana þana sin teinan gif uns himma daga
jah aflet uns þatei skulans sijai ma
swaswe jah weis afletam þai skulam unsaraim
jah ni brig gais uns ïn fraistubnjai
ak lau sei uns af þamma ubilin
unte þeina ïst þiudangardi
jah mahs jah wulþus ïn aiwins
amen

(Izgovor: ai — dvoglas (diftong) ai ([aɪ̯]) ili dugo e ([ɛː]); ei — dugo i ([iː]); þ — kao bezvučno englesko th ([θ]))

Usporedba s engleskim

• fadar – father (hrv. „otac”)
• goÞs – good (hrv. „dobar”)
• sunus – son (hrv. „sin”)
• broÞar – brother (hrv. „brat”)
• wulfs – wolf (hrv. „vuk”)
• hweits – white (hrv. „bijel”)

Zanimljivosti

Riječ »hljeb« posuđenica je iz gotskog jezika (od hlaifs, genitiv hlaibis [hlebis]).^[2]

Bilješke

1. ^  Codex Argenteus, Matthew 26:73
2. ^  Codex Argenteus, Matthew 6:9-13

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gotski jezik