Gospodarstvo Austrije

Austrija je jedna od 12 najbogatijih država svijeta što se tiče BDP-a po stanovniku. Ima vrlo dobro razvijenu ekonomiju i visoke životne standarde.

Gospodarstvo Austrije
Austrijska središnja banka u Beču
Valuta	euro
Fiskalna godina	Kalendarska godina
Gospodarske organizacije	EU, WTO
Statistika
BDP (PPP)	301,31 milijarda USD (26. travnja 2012.) ()
BDP rast	3,1% (26. travnja 2012.)
BDP per capita	41.800 USD (2011. proc.)
BDP po sektoru	poljoprivreda (1,7%), industrija (32,3%), usluge (65,8%) (2009. proc.)
Inflacija (IPC)	0,4% (2009. proc.)
Stopa siromaštva
Radna snaga	3,68 milijuna (2009. proc.)
Radna snaga prem zanimanju	poljoprivreda (5,5%), industrija (27,5%), usluge (67%) (rujan 2005. proc.)
Nezaposlenost	4,2% (26. travnja 2012.)
Glavna industrija	građevinarstvo, strojarstvo, automobili i dijelovi, hrana, metali, kemijski proizvodi, drvne prerađevine, papir, komunikacijska oprema, turizam
Trgovina
Izvoz	129 milijardi USD (2009. proc.)
Izvozna dobra	strojevi i oprema, automobili i dijelovi, metali, papir, kemijski proizvodi, čelik i željezo, tekstil, namirnice
Glavni izvozni partneri	Njemačka (32,1%), Italija (7,9%), Švicarska (4,8%), Francuska (4,2%), Češka (4,1%)(2010. proc.)
Uvoz	136 milijardi USD (2009. proc.)
Uvozna dobra	strojevi i oprema, automobili i dijelovi, metali, kemijski proizvodi, kemijski proizvodi, nafta i naftni derivati
Glavni uvozni partneri	Njemačka (44%), Italija (6,8%), Švicarska (5,9%), Nizozemska (4,1%)(2010. proc.)
Javne financije
Javni dug	72,2% ukupnog BDPa(26. travnja 2012.)
Prihodi	181,2 milijardi USD (2009. proc.)
Rashodi	194,4 milijardi USD (2009. proc.)
Ekonomska pomoć
Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Poljoprivreda

• 17,5 % površine Austrije su njive, 0,8% voćnjaci i vinogradi i 24,3 % travnjaci i pašnjaci.

Glavne kulture su: ječam, pšenica, kukuruz, šećerna repa, krumpir i krmno bilje. U stočarstvu je najznačajnije govedarstvo a na planinskim pašnjacima ovčarstvo. Osim govedarstva i ovčarstva, značajno je i svinjogojstvo i peradarstvo. Razvijeno je i voćarstvo i vinogradarstvo.

Šumarstvo

Austrija ima 3,6 mil ha šuma. U austrijskim šumama prevladavaju četinjače 80% (smreka i ariš), a drugdje je bukva.

Rudarstvo i energetika

Austrija ima rudno bogatstvo prije svega željeznu rudu, magnezit, grafit i kamenu sol. 2/3 električne energije dobivaju iz brojnih hidro elektrana (HE). Termoelektrane su u većim gradovima i njihovoj okolici osobito oko Beča. Većinu električne energije dobivaju iz zemnog plina i ulja za loženje.

Industrija

Austrija ima visokorazvijenu raznoliku industriju:

• tešku industriju (proizvodnja željeza,strojogradnja, metalna i kemijska industrija), velik dio su 1980-tih i 1990-tih privatizirane.
• crnu i obojenu metalurgiju (proizvodnja željeza, čelika, aluminija, bakra) koja je uglavnom u državnom vlasništvu.
• elektrotehničku i elekrtroničku industriju,
• prehrambenu industriju,
• drvnu industriju,
• tekstilnu i druge industrije.

Turizam

Austrija svake godine bilježi oko 18. milijuna turističkih posjeta, više od polovice iz Njemačke. Zimi je to skijaški turizam a ljeti alpska jezera, seoski turizam i planinarenje. Značajna turistička središta su stari povijesni gradovi Beč i Salzburg.