Francis Beaufort

Francis Beaufort (Navan, 7. svibnja 1774. – London, 17. prosinca 1857.), irski znanstvenik i kontraadmiral Britanske kraljevske ratne mornarice. Kao zapovjednik broda Woolwich premjeravao je između 1805. i 1807. estuarij La Platu. Iz toga vremena potiče Beaufortova ljestvica za jačinu vjetra, u 13 stupnjeva (0 do 12 bofora), prema učincima vjetra na jedrenjake. Ljestvica je međunarodno prihvaćena 1874. i proširena i na učinke vjetra na predmete na kopnu. Danas se koristi za ocjenu jakosti vjetra na mjestima gdje nema mjernih instrumenata za mjerenje brzine vjetra.^[1]

Francis Beaufort
Rođenje	27. svibnja 1774. Navan, County Meath, Irska
Smrt	17. prosinca 1857. London, Ujedinjeno kraljevstvo
Državljanstvo	Irac
Polje	Hidrografija
Institucija	Britanska kraljevska ratna mornarica
Poznat po	Beaufortova ljestvica
Istaknute nagrade	član Kraljevskog društva član Kraljevskog geografskog društva
Portal o životopisima

Rukovodio je premjeravanjem Sredozemnog mora. Rezultat toga rada je serija pomorskih karta obale Male Azije, sjeverne Afrike, Egejskog arhipelaga i Crnog mora. Pod njegovim rukovodstvom izdan je 1823. godišnjak morskih mijena. Od 1829. rukovodio je hidrografsku službu britanskog Admiraliteta, koju je razvio i podigao na visoku razinu.^[2]

Ime Francisa Beauforta nose Beaufortovo more (dio Arktičkog oceana) i Beaufortov otok (na Antartici).

Beaufortova ljestvica jakosti vjetra

Stupnjevi bofora	Opis vjetra	Brzina vjetra	Maks. visina vala	Glavni učinci vjetra na moru	Glavni učinci vjetra na kopnu	Fotografija mora	Zastava upozorenja
0	Tišina	< 1 km/h	0 m	Površina mora kao ogledalo	Dim se diže okomito uvis
		< 1 mph
		< 1 čvor	0 stopa
		< 0,3 m/s
1	Lahor	1 – 5 km/h	0 – 0,2 m	Mreškanje mora	Smjer vjetra zapaža se po dimu
		1 – 3 mph
		1 – 3 čvora	0 – 1 stopa
		0,3 – 1,5 m/s
2	Povjetarac	6 – 11 km/h	0,2 – 0,5 m	Mali valići, kreste valića su još prozirne i ne lome se	Vjetar se osjeća na licu, vjetrulja se pokreće
		4 – 7 mph
		4 – 6 čvorova	1 – 2 stope
		1,6 – 3,3 m/s
3	Slab vjetar	12 – 19 km/h	0,5 – 1 m	Veći valići, kreste valića se počinju lomiti	Lišće i grančice stalno se njišu
		8 – 12 mph
		7 – 10 čvorova	2 – 3,5 stope
		3,4 – 5,5 m/s
4	Umjeren vjetar	20 – 28 km/h	1 – 2 m	Mali valovi, bijele krijeste na vrhovima valova	Vjetar podiže prašinu i pokreće manje grane
		13 – 18 mph
		11 – 16 čvorova	3,5 – 6 stopa
		5,5 – 7,9 m/s
5	Umjereno jak vjetar	29 – 38 km/h	2 – 3 m	Umjereni valovi, puno bijelih krijesti na vrhovima valova	Tanja lisnata stabla počinju se njihati
		19 – 24 mph
		17 – 21 čvor	6 – 9 stopa
		8 – 10,7 m/s
6	Jak vjetar	39 – 49 km/h	3 – 4 m	Veliki valovi se stvaraju, brijele krijeste su posvuda	Pokreću se velike grane, čuje se zujanje telefonskih žica
		25 – 31 mph
		22 – 27 čvorova	9 – 13 stopa
		10,8 – 13,8 m/s
7	Žestok vjetar	50 – 61 km/h	4 – 5,5 m	Vjetar počinje otpuhivati pjenu s valova niz vjetar	Njišu se cijela stabla, hodanje otežano
		32 – 38 mph
		28 –33 čvora	13 – 19 stopa
		13,9 – 17,1 m/s
8	Olujni vjetar	62 – 74 km/h	5,5 – 7,5 m	Umjereno visoki valovi velike dužine, krijeste valova se lome kružno, vjetar nosi pjenu	Vjetar lomi grane na drveću
		39 – 46 mph
		34 – 40 čvorova	18 – 25 stopa
		17,2 – 20,7 m/s
9	Jak olujni vjetar	75 – 88 km/h	7 – 10 m	Visoki valovi, guste pruge pjene niz vjetar, smanjena vidljivost	Nastaju laka oštećenja na zgradama
		47 – 54 mph
		41 – 47 čvorova	23 – 32 stope
		20,8 – 24,4 m/s
10	Orkanski vjetar	89 – 102 km/h	9 – 12,5 m	Vrlo visoki valovi s velikim visećim krijestama, skoro cijela površina je bijela	Velike štete na zgradama, čupa drveće iz zemlje
		55 – 63 mph
		48 – 55 čvorova	29 – 41 stopu
		24,5 – 28,4 m/s
11	Jak orkanski vjetar	103 – 117 km/h	11,5 – 16 m	Izuzetno visoki valovi, sva površina bijela od pjene, vidljivost jako smanjena	Velika razaranja
		64 – 72 mph
		56 – 63 čvora	37 – 52 stope
		28,5 – 32,6 m/s
12	Orkan	≥ 118 km/h	≥ 14 m	Zrak je ispunjen s kapljicama vode i pjenom, cijela površina bijela, jako mala vidljivost	Katastrofalna razaranja
		≥ 73 mph
		≥ 64 čvora	≥ 46 stope
		≥ 32,7 m/s
Izvori: Met Office,[3] Royal Meteorological Society,[4] Encyclopædia Britannica[5]