Drina

Ovo je glavno značenje pojma Drina. Za druga značenja pogledajte Drina (razdvojba).

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Drina
rijeka
Drina u Višegradu, oko 1900. Duljina = oko 340
Tok Drine
Položaj
Države	BiH, Srbija
Naselja	Foča, Goražde, Višegrad, Bajina Bašta, Ljubovija, Bratunac, Zvornik, Mali Zvornik
Fizikalne osobine
Površina porječja	19.570 km2
Istjek
• Prosječni	125-370 m3
Plovna od – do	plovna
Tok rijeke
Izvor	Nastaje spajanjem rijeka Tare i Pive
• Koord.	43°20′54″N 18°50′22″E
Ušće	Sava, kod Srijemske Rače
• Koord.	44°53′29″N 19°21′21″E
Ulijeva se u	Savu
Pritoci	Sutjeska, Prača, Žepa, Ćehotina, Lim, Rzav
izvor ušće Drina na zemljovidu Istočne Bosne

Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina svojim tokom od oko 340 km prolazi kroz mnogobrojna mjesta u BiH. U donjem Podrinju Drina čitavim svojim tokom čini granicu između BiH i Srbije. Drina se ulijeva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara. Rijeka ima i narodno ime Zelenka.^[1]

Tok rijeke

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i većih rijeka kao Lim, Prača i Rzav. Povijesno gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu, Bajinoj Bašti i Zvorniku. U Donjem Podrinju direktno teče kroz Zvornik dijeleći grad na dva dijela tako da Zvornik pripada Bosni a Mali Zvornik Srbiji.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke, dug 24 km.

Drina u bosanskohercegovačkoj i stranoj literaturi

Bosanskohercegovački nobelovac Ivo Andrić koji je jedan dio svog djetinjstva proveo u Višegradu je često koristio rijeku Drinu kao pozadinu svojih romana.

Povezani članci

• Drinske mučenice

Izvori

1. Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 268.

   »Pod imenom Drinos zabilježena je već u Tab. Pcut., dok u narodu postoji za nju još i ime Zelenka zbog boje vode u gornjem i srednjem toku.«

   (str. 268.)

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Drina

• (engl.) Drina River Sub-basin