Dijalekti danskoga jezika , kao i sam danski , pripadaju istočnoskandinavskoj podskupini sjevernogermanskih jezika . Treba ih razlikovati od narječja, koja su inačice standardnoga danskoga uz fonološke i leksičke utjecaje dijalektalnih varijeteta na području Danske .[1]
Zemljopisni prikaz danskih dijalektalnih područja Zemljopisni prikaz podjele između støda i melodijskog akcenta. Stød
Melodijski akcent
Izmjenjivo
Zemljopisni prikaz razlika u rodu i članu. Dijalekti desno od crvene linije član koriste kao sufiks, a lijevo kao rječcu prije imenice. Jedan rod (zajednički)
Dva roda (zajednički i srednji)
Tri roda (ženski, muški i srednji)
Oker-žuta boja označava Sjæland, na kojemu je promjena iz tri u dva roda nedavna inovacija. Dijalekti se tradicionalno dijele na tri područna govora:
Jutski (danski: jysk ), na poluotoku Jutlandu Otočki (ømål ), na Sjællandu , Fynu i ostalim, manjim otocima istočno od Malog Belta Istočni (østdansk ), na otoku Bornholm te švedskim regijama Skåne , Halland i Blekinge .Kod njih se nailazi na jedan, dva ili tri gramatička roda , a razlikuje se i položaj određenog člana, koji može biti postavljen ispred imenice ili sufiksalnom tvorbom nadodan na njezin kraj. Dijalekti se također razlikuju prema tome koriste li melodijski akcent, koji se pojavljuje u švedskom i norveškom te je sličan hrvatskom naglasku , ili stød , glas sličan glotalnome prekidniku , koji nastaje spajanjem glasnica.
Cjeloviti popis danskih dijalekata te njihovih poddijalekata jest:[2]
Jutski (jysk ):
Zapadnojutski (vestjysk ):
Thybomål , u gradiću Thyborøn Morsingmål , na otoku Mors Sallingmål , na poluotoku Salling Hardsysselsk , po staroj pokrajini Hardsyssel Fjandbomål , po području Fjand u općini Holstebro Sydvestjysk , jugozapadnojutlandski
Istočnojutski (østjysk ):
Vendelbomål , po staroj pokrajini Vendsyssel na sjeveru Jyllanda Hanherredmål , po području Han Hered na sjeveru JyllandaLæsøsk , na otoku Læsø Himmerlandsk , na poluotoku HimmerlandOmmersysselsk , po području OmmersysselDjurslandsk , na poluotoku Djursland (s otocima Samsø i Anholt )Midøstjysk Sydøstjysk
Južnojutski (sønderjysk ):
Vestsønderjysk , s otocima Mandø i Rømø Østsønderjysk , s otokom Als Mellemslesvigsk , južno od danske granice, u Njemačkoj)Angelmål , južno od danske granice, u NjemačkojFjoldemål , južno od danske granice, u Njemačkoj Otočki (ømål ):
Amagermål , na otoku Amager Sjællandsk :
Nordsjællandsk , na sjevernom dijelu otoka Sjælland Nordvestsjællandsk , na sjeverozapadnom dijelu otoka SjællandSydvestsjællandsk , na jugozapadnom dijelu otoka SjællandØstsjællandsk , na istočnom dijelu otoka SjællandSydsjællandsk , na južnom dijelu otoka SjællandFynsk :
Østfynsk , na istočnom dijelu otoka Fyn Vestfynsk , na zapadnom dijelu otoka Fyn (nordvestfynsk i sydvestfynsk)Sydfynsk , na južnom dijelu otoka FynLangelandsk , na otoku Langeland Tåsingsk , na otoku Tåsinge (s otokom Thurø )Ærøsk , na otoku Ærø (s otocima Lyø , Avernakø , Strynø , Birkholm i Drejø )Sydømål :
Østmønsk , na istočnom dijelu otoka Møn Vestmønsk , na zapadnom dijelu otoka MønNordfalstersk , na sjevernom dijelu otoka Falster Sydfalstersk , na južnom dijelu otoka FalsterLollandsk , na otoku Lolland Istočni (østdansk ):[3] [4] Bornholmsk , na otoku Bornholm Skonski (skånsk ),[5] Skåne , također smatran švedskim dijalektom zbog toga što se govori na teritoriju ŠvedskeListermålet , u švedskoj pokrajini Blekinge (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.)Hallandsk , u švedskoj pokrajini Halland (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.)Ostali dijalekti uključuju:
Karen Margrethe Pedersen. 2019. Udforskning og kilder . Dansk Sproghistorie: Bøjning og bygning . Dansk sproghistorie (danski ). 3 . Aarhus University Press. str. 229–233. ISBN 978-87-7184-164-0 Wikidata Q116843576 Niels Åge Nielsen: Dansk dialektantologi. Bind 1: Østdansk og ømål, København 1978
Harry Perridon: Dialects and written language in Old Nordic II: Old Danish and Old Swedish , I: Oskar Bandle, Kurt Braunmuller, Ernst Hakon Jahr, Allan Karker, Hans-Peter Naumann og Ulf Teleman: The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages , Berlin 2003, ISBN 3-11-014876-5 Nationalencyklopedin 1995
