Dijalekti danskoga jezika
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dijalekti danskoga jezika, kao i sam danski, pripadaju istočnoskandinavskoj podskupini sjevernogermanskih jezika. Treba ih razlikovati od narječja, koja su inačice standardnoga danskoga uz fonološke i leksičke utjecaje dijalektalnih varijeteta na području Danske.[1]

Izgovor støda
Izgovor riječi hun („ona”, bez støda) i hund („pas”, sa stødom)
Problemi sa slušanjem datoteke? Pogledajte pomoć.

Stød
Melodijski akcent
Izmjenjivo

Jedan rod (zajednički)
Dva roda (zajednički i srednji)
Tri roda (ženski, muški i srednji)
Oker-žuta boja označava Sjæland, na kojemu je promjena iz tri u dva roda nedavna inovacija.Dijalekti se tradicionalno dijele na tri područna govora:
- Jutski (danski: jysk), na poluotoku Jutlandu
- Otočki (ømål), na Sjællandu, Fynu i ostalim, manjim otocima istočno od Malog Belta
- Istočni (østdansk), na otoku Bornholm te švedskim regijama Skåne, Halland i Blekinge.
Kod njih se nailazi na jedan, dva ili tri gramatička roda, a razlikuje se i položaj određenog člana, koji može biti postavljen ispred imenice ili sufiksalnom tvorbom nadodan na njezin kraj. Dijalekti se također razlikuju prema tome koriste li melodijski akcent, koji se pojavljuje u švedskom i norveškom te je sličan hrvatskom naglasku, ili stød, glas sličan glotalnome prekidniku, koji nastaje spajanjem glasnica.
Popis i razredba
Cjeloviti popis danskih dijalekata te njihovih poddijalekata jest:[2]
- Jutski (jysk):
- Zapadnojutski (vestjysk):
- Thybomål, u gradiću Thyborøn
- Morsingmål, na otoku Mors
- Sallingmål, na poluotoku Salling
- Hardsysselsk, po staroj pokrajini Hardsyssel
- Fjandbomål, po području Fjand u općini Holstebro
- Sydvestjysk, jugozapadnojutlandski
- Istočnojutski (østjysk):
- Vendelbomål, po staroj pokrajini Vendsyssel na sjeveru Jyllanda
- Hanherredmål, po području Han Hered na sjeveru Jyllanda
- Læsøsk, na otoku Læsø
- Himmerlandsk, na poluotoku Himmerland
- Ommersysselsk, po području Ommersyssel
- Djurslandsk, na poluotoku Djursland (s otocima Samsø i Anholt)
- Midøstjysk
- Sydøstjysk
- Južnojutski (sønderjysk):
- Vestsønderjysk, s otocima Mandø i Rømø
- Østsønderjysk, s otokom Als
- Mellemslesvigsk, južno od danske granice, u Njemačkoj)
- Angelmål, južno od danske granice, u Njemačkoj
- Fjoldemål, južno od danske granice, u Njemačkoj
- Zapadnojutski (vestjysk):
- Otočki (ømål):
- Amagermål, na otoku Amager
- Sjællandsk:
- Nordsjællandsk, na sjevernom dijelu otoka Sjælland
- Nordvestsjællandsk, na sjeverozapadnom dijelu otoka Sjælland
- Sydvestsjællandsk, na jugozapadnom dijelu otoka Sjælland
- Østsjællandsk, na istočnom dijelu otoka Sjælland
- Sydsjællandsk, na južnom dijelu otoka Sjælland
- Fynsk:
- Sydømål:
- Østmønsk, na istočnom dijelu otoka Møn
- Vestmønsk, na zapadnom dijelu otoka Møn
- Nordfalstersk, na sjevernom dijelu otoka Falster
- Sydfalstersk, na južnom dijelu otoka Falster
- Lollandsk, na otoku Lolland
- Istočni (østdansk):[3][4]
- Bornholmsk, na otoku Bornholm
- Skonski (skånsk),[5] u švedskoj pokrajini Skåne, također smatran švedskim dijalektom zbog toga što se govori na teritoriju Švedske
- Listermålet, u švedskoj pokrajini Blekinge (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.)
- Hallandsk, u švedskoj pokrajini Halland (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.)
Ostali dijalekti uključuju:
- Gøtudanskt, danski jezik kojim se priča na Farskim otocima, naveliko pod utjecajem izgovora ferojskoga jezika
- Južnošlesviški danski (sydslesvigdansk), jezik kojim govore Danci u njemačkoj pokrajini Schleswig (Sydslesvig)
Izvori
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.