Dijalekti danskoga jezika

Dijalekti danskoga jezika, kao i sam danski, pripadaju istočnoskandinavskoj podskupini sjevernogermanskih jezika. Treba ih razlikovati od narječja, koja su inačice standardnoga danskoga uz fonološke i leksičke utjecaje dijalektalnih varijeteta na području Danske.^[1]

Zemljopisni prikaz danskih dijalektalnih područja

Izgovor støda

Izgovor riječi hun („ona”, bez støda) i hund („pas”, sa stødom)

Problemi sa slušanjem datoteke? Pogledajte pomoć.

Zemljopisni prikaz podjele između støda i melodijskog akcenta.

  Stød

  Melodijski akcent

  Izmjenjivo

Zemljopisni prikaz razlika u rodu i članu. Dijalekti desno od crvene linije član koriste kao sufiks, a lijevo kao rječcu prije imenice.

  Jedan rod (zajednički)

  Dva roda (zajednički i srednji)

  Tri roda (ženski, muški i srednji)

Oker-žuta boja označava Sjæland, na kojemu je promjena iz tri u dva roda nedavna inovacija.

Dijalekti se tradicionalno dijele na tri područna govora:

1. Jutski (danski: jysk), na poluotoku Jutlandu
2. Otočki (ømål), na Sjællandu, Fynu i ostalim, manjim otocima istočno od Malog Belta
3. Istočni (østdansk), na otoku Bornholm te švedskim regijama Skåne, Halland i Blekinge.

Kod njih se nailazi na jedan, dva ili tri gramatička roda, a razlikuje se i položaj određenog člana, koji može biti postavljen ispred imenice ili sufiksalnom tvorbom nadodan na njezin kraj. Dijalekti se također razlikuju prema tome koriste li melodijski akcent, koji se pojavljuje u švedskom i norveškom te je sličan hrvatskom naglasku, ili stød, glas sličan glotalnome prekidniku, koji nastaje spajanjem glasnica.

Popis i razredba

Cjeloviti popis danskih dijalekata te njihovih poddijalekata jest:^[2]

• Jutski (jysk):
  • Zapadnojutski (vestjysk):
    • Thybomål, u gradiću Thyborøn
    • Morsingmål, na otoku Mors
    • Sallingmål, na poluotoku Salling
    • Hardsysselsk, po staroj pokrajini Hardsyssel
    • Fjandbomål, po području Fjand u općini Holstebro
    • Sydvestjysk, jugozapadnojutlandski
  • Istočnojutski (østjysk):
    • Vendelbomål, po staroj pokrajini Vendsyssel na sjeveru Jyllanda
    • Hanherredmål, po području Han Hered na sjeveru Jyllanda
    • Læsøsk, na otoku Læsø
    • Himmerlandsk, na poluotoku Himmerland
    • Ommersysselsk, po području Ommersyssel
    • Djurslandsk, na poluotoku Djursland (s otocima Samsø i Anholt)
    • Midøstjysk
    • Sydøstjysk
  • Južnojutski (sønderjysk):
    • Vestsønderjysk, s otocima Mandø i Rømø
    • Østsønderjysk, s otokom Als
    • Mellemslesvigsk, južno od danske granice, u Njemačkoj)
    • Angelmål, južno od danske granice, u Njemačkoj
    • Fjoldemål, južno od danske granice, u Njemačkoj

• Otočki (ømål):
  • Amagermål, na otoku Amager
  • Sjællandsk:
    • Nordsjællandsk, na sjevernom dijelu otoka Sjælland
    • Nordvestsjællandsk, na sjeverozapadnom dijelu otoka Sjælland
    • Sydvestsjællandsk, na jugozapadnom dijelu otoka Sjælland
    • Østsjællandsk, na istočnom dijelu otoka Sjælland
    • Sydsjællandsk, na južnom dijelu otoka Sjælland
  • Fynsk:
    • Østfynsk, na istočnom dijelu otoka Fyn
    • Vestfynsk, na zapadnom dijelu otoka Fyn (nordvestfynsk i sydvestfynsk)
    • Sydfynsk, na južnom dijelu otoka Fyn
    • Langelandsk, na otoku Langeland
    • Tåsingsk, na otoku Tåsinge (s otokom Thurø)
    • Ærøsk, na otoku Ærø (s otocima Lyø, Avernakø, Strynø, Birkholm i Drejø)
  • Sydømål:
    • Østmønsk, na istočnom dijelu otoka Møn
    • Vestmønsk, na zapadnom dijelu otoka Møn
    • Nordfalstersk, na sjevernom dijelu otoka Falster
    • Sydfalstersk, na južnom dijelu otoka Falster
    • Lollandsk, na otoku Lolland

• Istočni (østdansk):^[3][4]
  • Bornholmsk, na otoku Bornholm
  • Skonski (skånsk),^[5] u švedskoj pokrajini Skåne, također smatran švedskim dijalektom zbog toga što se govori na teritoriju Švedske
  • Listermålet, u švedskoj pokrajini Blekinge (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.)
  • Hallandsk, u švedskoj pokrajini Halland (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.)

Ostali dijalekti uključuju:

• Gøtudanskt, danski jezik kojim se priča na Farskim otocima, naveliko pod utjecajem izgovora ferojskoga jezika
• Južnošlesviški danski (sydslesvigdansk), jezik kojim govore Danci u njemačkoj pokrajini Schleswig (Sydslesvig)

Izvori

1. Karen Margrethe Pedersen. 2019. Udforskning og kilder. Dansk Sproghistorie: Bøjning og bygning. Dansk sproghistorie (danski). 3. Aarhus University Press. str. 229–233. ISBN 978-87-7184-164-0. Wikidata Q116843576
2. Dialekt.dk – Hvor mange dialekter er der i Danmark?
3. Niels Åge Nielsen: Dansk dialektantologi. Bind 1: Østdansk og ømål, København 1978
4. Harry Perridon: Dialects and written language in Old Nordic II: Old Danish and Old Swedish, I: Oskar Bandle, Kurt Braunmuller, Ernst Hakon Jahr, Allan Karker, Hans-Peter Naumann og Ulf Teleman: The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages, Berlin 2003, ISBN 3-11-014876-5
5. Nationalencyklopedin 1995