hrvatski znanstveni časopis From Wikipedia, the free encyclopedia
Bogoslovska smotra (Ephemerides Theologicae Zagrabienses) hrvatski je teološki znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakladnik časopisa je Kršćanska sadašnjost.[2]
| Bogoslovska smotra | |
|---|---|
 Naslovnica časopisa iz 2006. godine. | |
| Slogan | Ephemerides Theologicae Zagrabienses |
| Glavni urednik | Stjepan Baloban |
| Kategorija | teološki znanstveni časopis |
| Izlazi | tromjesečno[1] |
| Izdavač | Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| Sjedište | Zagreb |
| Prvi broj | 1910. |
| Web stranica | Bogoslovska smotra Bibliografija (1910.-1980.) |
| ISSN | 0352-3101 |
Bogoslovsku smotru pokrenuo je Josip Pazman 1910. godine[3] u suradnji s Edgarom Leopoldom kao poseban prilog Katoličkoga lista. Prve dvije godine su pokretači ujedno i urednici časopisa. Od trećega godišta Bogoslovsku smotru uređuju profesori Josip Pazman i Fran Barac, sve do 1919., kada su zbog poratnih neprilika izašla samo dva broja, i potom je prestala izlaziti.
Istom 1923. godine počinje Bogoslovska smotra (Ephemerides theologicae) ponovno izlaziti kao glavno glasilo Hrvatske bogoslovske akademije, u uredništvu profesorskoga zbora Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta, pod odgovornim uredništvom profesora Stjepana Bakšića, a od 1925. godine i profesora Andrije Živkovića. Godine 1939. preuzimaju uredništvo profesori Đuro Gračanin i Janko Oberški. Opseg se u to doba povećava na 6 svezaka po 5 araka godišnje. Nakon 1944. godine, u prvim desetljećima Jugoslavije, nastupa najduži prekid i najdublja kriza izdavanja Bogoslovske smotre. Godine 1963. stvaraju se uvjeti za ponovno izdavanje časopisa.[4]
U stručnim radovima Bogoslovske smotre zastupane su u prvih trideset godina sve grane bogoslovske znanosti (apologetika, dogmatika, biblikum, moral, pastoral, crkveno pravo i povijest uz skolastičku filozofiju, tako da se razvoju moderne bogoslovske znanosti u Hrvata ne može govoriti bez osvrtanja na Bogoslovsku smotru kao na prvo i glavno hrvatsko bogoslovsko glasilo. Svoje su radove u njemu tiskali profesori fakulteta Franjo Bulić, Ivan Petar Bock, Pavao Butorac, Juraj Cenkić, Petar Grabić, Augustin (Ivo) Guberina,[5] Dominik Mandić, Juraj Pavić, Svetozar Ritig, Andrija Spiletak, Franjo Šanc, Hijacint Bošković, Urban Talija, Miroslav Vanino, Antonin Zaninović (otac hrvatske muzikologije),[6] Janko Šimrak, Jordan Kuničić, Stjepan Zimmermann, Matija Ivšić, Dragutin Kniewald, Kerubin Šegvić, Milan Ivšić, Adalbert Rebić, Janko Oberški, Vjekoslav Bajsić, Vilim Keilbach, Ante Kresina, Aldo Starić, Tomislav Šagi-Bunić, Ivan Škreblin, Josip Turčinović, Marijan Valković,[7] Martin Josip Kirigin,[8] Bono Zvonimir Šagi[9] i drugi.
Suvremena Bogoslovska smotra prvenstveno je usmjerena na znanstvene radove s područja teoloških i srodnih znanosti, osobito filozofije, koje se bave općim i kršćanskim religijskim pitanjima, ali časopis je interdisciplinaran i otvoren i za sva ostala područja znanosti (pedagogiju, psihologiju, sociologiju, književnost, pravo, prirodne i tehničke znanosti).
Današnje uredništvo čine Stjepan Baloban, Tonči Matulić, Mario Cifrak, Ružica Razum, Nenad Malović i Andrea Filić.[2] U znanstvenom vijeću danas su Nediljko Ante Ančić, Stjepan Baloban, Ivan Bubalo, Rino Fisichella, Josip Grbac, Tomislav Ivančić, Ivan Koprek, Leopold Neuhold, Tonči Matulić, Salvador Pié-Ninot, Ivica Raguž, Adalbert Rebić, Ivan Marko Rupnik, Thomas Söding, Ciril Sorč, Željko Tanjić, Mato Zovkić, Valentin Zsifkovits i Siniša Zrinščak.[2]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
