From Wikipedia, the free encyclopedia
Bijelobrdska kultura[1][2] ili bjelobrdska kultura[3] je ranosrednjovjekovna arheološka kultura koja je doživjela procvat u 10. i 11. stoljeću u srednjoj Europi. Predstavlja sintezu kulture koju su u Karpatski bazen uveli mađarski osvajači oko 900. godine i ranijih kultura koje su postojale na teritoriju (na području današnje Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovačke) prije mađarskog osvajanja.[4] Dijelovi ženske nošnje, uključujući "nakit od pletene žice, dvodijelne limene privjeske, narukvice sa zmijskim glavama i sljepoočničarke u obliku slova S" (P. M. Barford), [4] karakterističniji su ostatci materijalne kulture.[3] Kultura je nestala oko 1100. godine, najvjerojatnije ne posve neovisno o zakonima usvojenim pod kraljevima Ladislavom I. i Kolomanom od Mađarske koji su propisivali pokapanje mrtvih na grobljima razvijenim u blizini crkava.[3]
U početku se smatralo da su siromašniji mađarski grobovi slavenskog podrijetla, a da su samo bogati ukopi konjanika mađarski. Ova teza je osporena 1940-ih, a sada je odbacuju mađarski znanstvenici, poput Béle Szőkea, koji siromašnije ukope vide kao mađarske pučane. [5]
Kultura je dobila ime po arheološkom nalazištu, srednjovjekovnom groblju, smještenom u blizini sela Bijelo Brdo u Hrvatskoj na kojem se istražuje od 1895.[6] Zdenko Vinski datira Bijelo Brdo 1 u 7. stoljeće.[7]
Prema ruskom arheologu Valentinu Vasiljeviču Sedovu, osnovni teritorij bjelobrdske kulture obuhvaćao je područje današnje Mađarske, južne Slovačke i dio Vojvodine.[9]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.