Anagram

Anagram ili premetaljka vrsta je enigmatske zagonetke u kojoj se premetanjem slova ili slogova neke riječi, izraza, rečenica ili osobnih imena tvore nove značenjske ili smisaone cjeline.^[1][2] Anagramist je osoba koja se bavi anagramima.

Povijest

Anagram potječe iz grčkog jezika, od riječi ανά + γράμμα = napisati na drugi način.

Prema nekim povjesničarima, prvi anagramist bio je matematičar i filozof Pitagora (570. – 495. pr. Kr.). Kako nema njegovih sačuvanih anagrama, smatra se da je prvi enigmatist Likofron, pjesnik i filozof iz 3. stoljeća pr. Kr. Likofron, koji je radio u aleksandrijskoj knjižnici, svoje prve anagrame posvetio je kralju Ptolemeju II. i kraljici Arsinoji.^[1]

Anagramiranje je postalo naročito popularno u srednjem vijeku, kada su mnogi vladari i plemići tražili da se od slova njihovih imena premetanjem sastavi prihvatljiv i pohvalan izraz, tvrdnja ili rečenica, ili podrugljiv od imena njihovih neprijatelja. Mnogi su ga književnici koristili kao svoje pseudonime, na primjer François Rabelais - Alcofribas Nasier,^[3] Arrigo Boito - Tobia Gorrio, a Vladimir Nabokov je od anagrama svog imena stvorio lik Vivian Darkbloom.

Anagrami su bili u službenoj upotrebi kao jedna od kriptografskih metoda, kao podesno sredstvo za šifriranje, odnosno tajnu prepisku. Pronalaskom drugih, boljih metoda šifriranja, anagrami su se prestali koristiti u ovoj oblasti. Status enigmatske zagonetke anagram je stekao na prelasku iz 18. u 19. stoljeće, kada je postao popularno sredstvo razonode.

Elementi anagrama

Stihovni anagram
Kad na ODAR
žaba stane,
ovoj ptici
jutro svane.
Primjer postavke anagrama, velika i podebljana slova.[4]

Glavni elementi svakog anagrama su postavka i rješenje. Na primjer, postavka je LAŽNI STID KUPAČA, a rješenje je NUDISTIČKA PLAŽA (autor: Zlatan Čop). Ako postavka i rješenje nisu ni u kakvoj vezi, radi se o jednostavnom premetanju slova (na primjer TRAVA - VATRA – VRATA).

U časopisima je uobičajeno da se postavka piše velikim slovima. U opisu se može podebljanim ("crnim") slovima istaknuti pojam koji se traži

Poseban tip anagrama, kod koga se slova premeću u obrnut redoslijed je palindrom, na primjer: Perica reže raci rep, ili ananim, pseudonim od palindroma imena, na primjer Yma Sumac - Amy Camus. Jedna vrsta anagrama rasprostranjena je u žargonu, kad se jedan slog premjesti na početak ili kraj riječi, na primjer: žišku - kužiš, rista - stari, njofra - Franjo.

Kvaliteta anagrama

Anagram je kvalitetniji ako ispunjava što više kriterija, koji imaju svoju težinu:

• Logička veza postavke i rješenja - ova dva elementa moraju biti u što tješnjoj vezi i o toj vezi ovisi kvaliteta anagrama. Tako sačinjen anagram je razumljiv i najčešće nisu potrebna nikakva dodatna objašnjenja za njegovo rješavanje. Primjer: KRASAN JE ODMOR - JADRANSKO MORE (autor: Marko Krvavica).
• Izbjegavanje ponavljanja istih riječi ili riječi s istim korijenom u postavci i rješenju. Ponekad se može tolerirati neko manje ponavljanje, ako je autorska ideja važnija od tog tehničkog nedostatka.
• Gramatička ispravnost – i postavka i rješenje trebaju biti gramatički ispravni, bez miješanja stranih i domaćih riječi i fraza, sa što manje ili sasvim bez uzvika tipa "O", "E", "AO" i sličnih.
• Stupanj ispremiještanosti slova – idealno bi bilo da sva slova promijene mjesta, što najčešće nije moguće, ali se teži da ispremiještanost bude što veća.
• Dužina postavke odnosno rješenja – iako ovaj kriterij nema veću težinu, jer se i od kraće postavke može napraviti dobar anagram, pojedini sastavljači mu pridaju veću važnost. Dakle, poželjno je da i u rješenju i u postavci bude što više dužih riječi.
• Struktura slova – premda ni ovaj kriterij nema veći značaj, ipak se više vrednuju anagrami koji sadrže veći broj manje frekventnih slova, kao što su "f", "đ", "dž", "lj", "nj", "h", "ž", "č" i "ć".
• Izbor teme – poželjno je da anagrami budu tematski aktualni i da prate aktualna društvena zbivanja. Primjer su takozvani naslovni anagrami, gdje se od nekog naslova s naslovnice novina pokušava napraviti što efektniji anagram. Recimo, od naslova "Ratne strepnje" anagram STRANE PRETNJE. U svakom slučaju, treba birati teme koje se odnose na oblasti značajne za opću kulturu najšireg kruga rješavača, izbjegavati nepoznate ličnosti, usko stručne termine, strane riječi itd.

Logogrifni anagrami

Ako se u postavci i u rješenju pojavljuju ista slova, to je "čist anagram". Međutim, kako to nije uvijek lako izvesti, da bi se dobila zanimljiva zagonetka ponekad se u časopisima dozvoljavaju odstupanja od jednog slova. To su onda "logogrifni anagrami", koji mogu biti:

• Krnji anagram - postavka je krnja, ima jedno slovo manje od broja slova rješenja. Na primjer, PROZA PUNA DIVOTE - ZNAKOVI PORED PUTA u postavci nema slova "K" koje se javlja u rješenju, pa se u tom slučaju pored postavke stavi "+K".
• Prošireni anagram – obrnut slučaj u odnosu na krnji anagram: postavka ima jedno slovo više od broja slova u rješenju. Uobičajeno je to slovo staviti u zagradu, LIJEK (Z)A EMU - LEUKEMIJA.
• Anagram s izmjenom – postavka i rješenje imaju isti broj slova, ali se jedno slovo u rješenju mijenja: BREZA - OBRAZ; E=O.

Ostale vrste anagrama

• Učahureni anagram – od postavke se odbijaju prvo i posljednje slovo, a preostala (unutarnja) slova se premeću: ARGENTINA – TRENING,
• Slogovni anagram – premeću se slogovi iz postavke, a ne pojedinačna slova: TALIJANKA - LIJA TANKA (Autor: Aki Rahimovski),
• Stihovni anagram – kada je postavka data u stihovima,
• Anagrami povezani s mrežastim zagonetkama – u križaljci su umjesto opisa dani anagrami zadanih riječi.

Izvori

1. "Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 1, str. 222, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999. ISBN 953-6036-31-2
2. Miljenko Lepšić i Josip Ilić-Dreven, "Društvene igre", Sportska tribina, Zagreb 1981.
3. François Rabelais, proleksis.lzmk.hr
4. Zagonetke "Pogodi", Midhat Hrnčić Midho (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 21. veljače 2007. Pristupljeno 11. siječnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

• ^{[neaktivna poveznica]}