Akacija

Akacija (lat. Acacia; od grč. akakía, 'nedužnost', 'nevinost'), biljni rod s trenutno 1393 priznatih vrsta^[1] listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih biljaka, raširenih pretežito u Australiji. U Hrvatskoj se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave akacije se udomaćio naziv mimoze.^[2]

Akacija
Acacia melanoxylon
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Fabales
Porodica:	Fabaceae
Potporodica:	Caesalpinioideae
Tribus:	Acacieae
Rod:	Acacia Mill.
Vrste
Preko 1390, vidi popis vrsta biljaka iz roda akacija
Baze podataka
GBIF Flora Croatica
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Acacia sp.

Acacia drepanolobium

Rasprostranjenost i uporaba

Akacija raste kao drvo s visokom krošnjom, grm i polugrm ili, rjeđe, kao drvenasta penjačica. Akacije se lako kultiviraju u odgovarajućim ekološkim uvjetima. Raširene su po Sredozemlju, a u Hrvatskoj u najtoplijim primorskim klimatima (Vis, Hvar, Dubrovnik). Cijene se zbog ukrasnih i često vrlo mirisnih cvjetova. Cvjetići skupljeni u cvatove imaju duge, živo obojene prašnike, koji strše iz cvijeta dajući mu osnovnu boju. Dvostruko perasto sastavljeni listovi imaju mnogo sitnih listića. Mnoge se vrste uzgajaju u drvoredima i parkovima. Cvjetovi se upotrebljavaju u cvjećarstvu i za proizvodnju parfema.

Drvo se nekih akacija cijeni od davnina zbog trajnosti, boje i mirisa, pa ima široku tehničku i dekorativnu primjenu. Drvo vrste Acacia pendula miriše poput ljubice, a drvo vrste Acacia acuminata kao malina. Acacia catechu iz tropske Afrike i Indije daje trijeslovinu catechu za štavljenje i bojenje kože. Iz vrste Acacia senegal dobiva se ljepilo gummi arabicum (Arapska guma), a neke druge vrste daju ostale gume.

Toksičnost

Iz nekih se vrsta izlučuje eterično ulje. Kora i plodovi većine vrsta sadrže trijeslovinu (tanin).^[3] Najcjenjenije australsko drvo daje Acacia melanoxylon.

Vrste

Podrobniji članak o temi: Popis vrsta roda Acacia

Vidi još

• Simbolika slobodnog zidarstva