asteroidi From Wikipedia, the free encyclopedia
2867 Šteins, privremene oznake 1969 VC, nepravilni je asteroid iz unutarnjih područja asteroidnog pojasa, promjera oko 5 km. Otkrio ga je 4. studenog 1969. sovjetski astronom Nikolaj Chernykh na Krimskom astrofizičkom opservatoriju u Naučniju na Krimskom poluotoku.[1] U rujnu 2008. godine ESA-ovu sondu Rosetta posjetila je Šteins, što ga čini jednim od rijetkih planetoida koje je ikada posjetila svemirska letjelica. Svijetli asteroid E-tipa ima 23 imenovana kratera i ima rotaciju od 6,05 sati. Ime je dobio po sovjetskom astronomu Kārlisu Šteinsu.
2867 Šteins | |
---|---|
Otkriće | |
Otkrio | Nikolaj Černyh |
Datum otkrića | 4. studenog 1969. |
Orbitalni elementi Epoha | |
Velika poluos | 2,43535893 AJ |
Perihel | 2,0185 AJ |
Afel | 2,7081 AJ |
Ekscentricitet | 0,1459 |
Orbitalni period | 24,279 d 66.47 a |
Inklinacija | 9,9354° |
Srednja anomalija | 182,24° |
Fizičke osobine |
Šteins je asteroid iz glavnog pojasa u asteroidnoj obitelji. Orbitira oko Sunca u unutarnjem asteroidnom pojasu na udaljenosti od 2,0 do 2,7 AU jednom u 3 godine i 8 mjeseci (1.327 dana; velika poluos 2,36 AU). Njegova orbita ima ekscentričnost 0,15 i nagib od 10 ° u odnosu na ekliptiku. Promatrački luk tijela započinje predotkrićem, snimljenim u Opservatoriju Palomar u studenom 1951., ili 18 godina prije službenog otkrića.
Dana 5. rujna 2008. svemirska sonda Rosetta približila se Šteinsu na udaljenosti od 800 km relativno malom brzinom od 8,6 km/ s. Unatoč kratkom trajanju ovog susreta (ukupno otprilike 7 minuta), 15 znanstvenih instrumenata koji su upravljali na brodu Rosetta dobili su veliku količinu podataka. Ovo je prvo od dva planirana leta asteroida koju je obavila sonda, a drugi je bio znatno veći 21 Lutecija u 2010. godini. Vremenski prolaz preleta podrazumijevao je da je asteroid osvijetljen Suncem iz perspektive svemirske letjelice, što je prenio jasne slike. Kasnije tog dana Europski svemirski operativni centar organizirao je tiskovnu konferenciju o Šteinsu.
Ovaj mali planetoid nazvan je u spomen na Kārlisa Šteinsa (1911. – 1983.), latvijskog i sovjetskog astronoma. Bio je dugogodišnji direktor opservatorija na Sveučilištu Latvija u Rigi i dizajnirao je astronomske instrumente. Šteins je poznat po svom radu na kozmetrijskoj kozmogoniji i proučavanju rotacije Zemlje. Službeni navod o nazivima objavio je Centar za male planete 18. rujna 1986.
Radna skupina IAU-a za nomenklaturu planetarnog sustava 11. svibnja 2012. objavila je sustav imenovanja geografskih obilježja na Šteinsu. Inspiriran asteroidom oblika poput dragulja, njegovi krateri dobivaju naziv od dragog kamenja na engleskom jeziku, a najveći krater je nazvan Diamond.
Izuzev Merkurovih planina i mjesečevih mora, krateri na Šteinsu su jedina obilježja Sunčevog sustava čija imena nisu izvedena iz vlastitih imenica.[2] Uz to, izrazita regija na asteroidu dobila je naziv Chernykh Regio po otkrivaču, Nikolaju Chernykhu.[3]
Prema istraživanju provedenom u misiji NEOWISE, NASA-inog infracrvenog istraživača širokog polja i opažanjima teleskopa Spitzer, Šteins ima promjer između 5,16 i 4,92 kilometra, a njegova površina ima albedo od 0,30 i 0,34. Godine 2012. fotografije Šteinsa koje je Rosetta snimila pomoću stereophotoklinometrije omogućile su znanstvenicima da utvrde da su dimenzije asteroida 6,83 × 5,70 × 4,42 kilometra, što predstavlja srednji promjer u obujmu 5,26 km. (Asteroid 129167 Dianelambert kasnije je nazvan po znanstvenici koja je koristila ovu 3D metodom.) The Collaborative Asteroid Lightcurve Link prihvaća albedo od 0,34 i promjer od 4,9 kilometara s apsolutnom magnitudom od 13,36.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.