1883.

24. veljače – Izvedbom Rossinijevog Seviljskog brijača svečano otvoreno Veliko kazalište u Varšavi.
21. srpnja – prihvaćen prijedlog na sjednici Dalmatinskog sabora, kojim je hrvatski jezik postao službenim jezikom u Dalmatinskom saboru i Zemaljskom (pokrajinskom) odboru te kada je odlučeno i da se sa strankama mora obraćati hrv. jezikom i da u drž. službu nitko ne smije biti primljen ako ne poznaje hrvatski.^[1]
23. srpnja – Dalmatinski Sabor je izglasovao da je hrvatski jezik službeni u austrijskoj krunskoj zemlji Dalmaciji.^[2]
27. kolovoza – erumpira indonezijski vulkan Krakatau. Posljedica je bila smrt oko 30.000 ljudi.

23. veljače – Karl Jaspers, njemački filozof i psihijatar († 1969.)
1. ožujka – Julije Benešić, hrvatski književnik, prevoditelj i jezikoslovac († 1957.)

15. travnja – Juraj Lajtman, hrvatski svećenik i pisac († 1964.)
19. travnja – Hinko Nučić, slovenski glumac i redatelj († 1970.)
25. travnja – Semjon Buđoni, sovjetski maršal († 1973.)
13. svibnja – Georgios Papanikolaou, grčki liječnik († 1962.)
18. svibnja – Walter Gropius, njemački arhitekt i teoretičar arhitekture († 1969.)

3. srpnja – Franz Kafka, njemački književnik († 1924.)
31. srpnja – Erich Heckel, njemački slikar i grafičar († 1970.)
3. kolovoza – Albert Haler, hrvatski estetičar, esejist, kritičar, književnik († 1945.)
15. kolovoza – Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt († 1962.)
24. kolovoza – Anton Mayer, hrvatski indoeuropeist i klasični filolog († 1957.)

[1]
Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar Gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom 1897. – 1921
[2]
Sjećanje na ljude i događaje : Dalmatinski sabor i hrvatski jezik Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. svibnja 2019. (Wayback Machine), Gradska knjižnica don Mihovil Pavlinović Imotski. Pristupljeno 15. svibnja 2019.

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi 1883.

Događaji