Šumska kozja brada (šumska suručka; lat. Aruncus dioicus; sinonimi: Aruncus sylvestris, Aruncus sylvester, Aruncus vulgaris) je šumska biljka iz roda Aruncus porodice Rosaceae ili ružovki.
| Šumska kozja brada | |
|---|---|
 Šumska kozja brada | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Rosaceae |
| Rod: | Aruncus |
| Vrsta: | A. dioicus |
| Podvrsta: | Aruncus dioicus var. acuminatus (Douglas ex Hook.) H.Hara Aruncus dioicus var. aethusifolius (H.L‚v.) H.Hara |
| Dvojno ime | |
| Aruncus dioicus (Walter) Fernald | |
| Baze podataka | |
Opis
Višegodišnja biljka, ima kratak i snažan podzemni rizom. Naraste do 2 metra visine. Cvjetovi su bijele do kremasto bijele boje.
Raširenost
Raste po planinskim šumama, preferira humusom bogata tla. Ima je na Sljemenu, u Gorskom kotaru, na Velebitu.
Sastav
Kemijski sastav - laktoni, spojevi koji sadržavaju dušik (cijanovodična kiselina, prunasin), aromati (benzaldehid), kondenzirani tanini (8,44–9,05%), polisaharidi (13,87%) nađeni su u nadzemnom dijelu; slobodne organske kiseline (1,571,85%, posebno oksalna, vinska, limunska, jabučna, mliječna i jantarna), proteini, fenol glukozid arbutin, 15 aminokiselina (7 - treonin, valin, metionin, izoleucin, leucin, fenilalanin, lizin, esencijalne aminokiseline, 29 makro- i mikroelemenata (kalij, kalcij, silicij, magnezij, željezo, fosfor, itd.) Osim toga, listovi sadrže flavonoide (kempferol, kvercetin, izokercitin, itd.), Fenolne kiseline, hidroksicinamične kiseline i fenol glikozid, vitamine. U cvjetovima - fenolni spojevi (salicilni aldehid), također afcelin, afzelin, eterično ulje, u rizomima su pronađeni dušik (prusična kiselina, prunasin) i aromatski spojevi (benzaldehid).[1]
Uporaba
Mladi su izdanci jestivi, no ne preporuča se uzimati ih u većoj količini. Biljka je nekada korištena i u narodnoj medicini kao antipiretik, febrifug, tonik, ekspektorans i adstrigentno sredstvo.
Na primjer, rizomi, lišće i cvijeće biljke koriste se kao tonik, adstrigentno, antifebrilno, a također i kao kolerertično i antidizenterično sredstvo (Zapadna Europa - XVI. Stoljeće). Tradicionalni iscjelitelji liječe mnoge bolesti s lijekovima temeljenim na šumskoj kozjoj bradi: infuzija korijena se koristi za prekomjerno mokrenje, proljev, bolest bubrega, gonoreju, reumatizam, prehladu, bol u grlu, te također kao febrifug kod visoke temperature, kao opći tonik i sredstvo za sprečavanje teškog krvarenja. U obliku kupelji za natečena stopala. Izgnječeni rizomi preporučuju se za bol u bubrezima. Koristi se za čireve na koži, zdrobljene svježe rizome u obliku paste nanesene na zahvaćena područja. Za čireve na koži također se koristi mast iz pepela korijena biljke. Oguljeni svježi rizomi, bilo sušeni i natopljeni ili jednostavno sušeni rizomi biljke, drže se u ustima kod jakog kašlja.[2]
Sinonimi
- Aruncus dioicus var. asiaticus (Pojark.) Kitag.
- Aruncus dioicus var. dioicus
- Aruncus dioicus var. kamtschaticus (Maxim.) H. Hara
- Aruncus dioicus var. laciniatus (H.Hara) H.Hara
- Aruncus dioicus var. rotundifoliolatus H.Hara
- Aruncus dioicus var. subrotundatus (Tatew.) H.Hara
- Aruncus dioicus var. tenuifolius (Nakai ex H.Hara) H.Hara
- Aruncus dioicus f. tomentosus (Koidz.) H.Hara
- Aruncus dioicus subsp. vulgaris (Raf. ex H.Hara) Tzvelev[3]
Dodatna literatura
- Šilić, Č.: Šumske zeljaste biljke, Sarajevo 1990.
Vanjske poveznice
Izvori
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
