biljna porodica iz reda ružolike From Wikipedia, the free encyclopedia
Ružovke (Ruževke, ružatice, ružače, ruže; lat. Rosaceae), najvažnija porodica u redu ružolikih, razred Magnoliopsida, po nekima Rosopsida. Ime je dobila po najvažnijem rodu Rosa (ruže). Podijeljena je na 3 potporodice: Rosoideae, Dryadoideae, Spiraeoideae. Svi rodovi prethodno dodijeljeni u Amygdaloideae i Maloideae uključeni su u Spiraeoideae. Tri nadtribusa, jedan u Rosoideae i dva u Spiraeoideae također su priznata.[1]
| Ružovke | |
|---|---|
.jpg) Potentilla pensylvanica | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Rosaceae L. |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Rodovi | |
vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Porodica obuhvaća 4.828 vrsta u 104 roda, zeljastih biljaka, grmova i drveća s uglavnom jestivim plodovima, a najpoznatiji predstavnici su Malus (jabuka), Pyrus (kruška), Prunus (šljive, trešnje, bademi, marelice), Rubus (maline, kupine) i Fragaria (jagoda) .
Porodica je raširena po cijelom svijetu, osim po Arktiku. Cvjetovi su radijalno simetrični s pet zasebnih latica[2]
Rosaceae, porodica ruža cvjetnica (red Rosales), sastavljena od oko 2500 vrsta u više od 90 rodova. Porodica se primarno nalazi u sjevernom umjerenom pojasu i javlja se u velikom broju različitih staništa. Brojne su vrste od gospodarske važnosti kao prehrambene kulture, uključujući jabuke, bademe, trešnje, kruške, maline i jagode; neke, poput ruže, uzgajaju se kao ukrasne biljke.[3]
Pripadnici Rosaceae općenito su drvenaste biljke, uglavnom grmovi ili mala do srednje velika stabla, od kojih su neka oboružana trnjem, ili bodljama kako bi se obeshrabrili biljojedi. Rod Rubus (npr. kupine i maline) uglavnom sadrži lučne grmove ili grmove nepravilnog, često zapetljanog izgleda. Zeljaste trajnice nalazimo u nekoliko rodova, od kojih su najpoznatiji jagoda (Fragaria), petoprst (Potentilla), blaženak (Geum) i suručka (Aruncus). Većina vrsta u porodici ima naizmjenično lišće, a male lisnate strukture koje se nazivaju stipule rutinski su prisutne na dnu lisnih peteljki.[3]
Dvospolni cvjetovi variraju od malih do velikih i kreću se od bijele do raznih nijansi žute, ružičaste, narančaste, boje lavande ili crvene. Tipično plosnati ili plitko čašičasti, cvjetovi su radijalno simetrični i imaju pet ili četiri cvjetna dijela. Čašični listići i latice su gotovo uvijek slobodni jedan od drugoga, a mnoge vrste nose karakterističan hipantij ili cvjetnu čašicu, iz čijeg ruba izviru čašični listići, latice i prašnici. Hipantij je često obložen tkivom koje proizvodi nektar. Većina vrsta oprašuje se kukcima i daju različite plodove. Zapravo, porodica je podijeljena u četiri potporodice prvenstveno na temelju plodova: Spiraeoideae (potporodica Spiraea, danas tribus Spiraeeae), s folikulima (suhi plodovi koji se otvaraju s jedne strane); Rosoideae (potporodica ruža), s ahenijem (suhi plodovi koji se ne otvaraju) ili, u Rubus, koštunice (mesnato koštuničavo voće); Amygdaloideae (potporodica šljiva), s koštunicama[3]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
