općina i naselje u Hrvatskoj, Osječko-baranjska županija From Wikipedia, the free encyclopedia
Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác[4]) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se uz zapadnu granicu Osječko-baranjske županije, nedaleko Našica. Okružen je s 14 naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i kulturnom središtu.
| Đurđenovac | |
|---|---|
.gif) grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Osječko-baranjska |
| Načelnik | Hrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ) |
| Naselja | 14 općinskih naselja |
| Površina | 116,4 km2 [1] |
| Površina središta | 7,2 km2 |
| Koordinate | 45°32′N 18°03′E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 5332 [2] |
| – gustoća | 46 st./km2 |
| Urbano | 2318 |
| – gustoća | 322 st./km2 |
| Odredišna pošta | 31500 Našice [3] |
| Stranica | djurdjenovac |
  Đurđenovac Đurđenovac na zemljovidu Hrvatske | |
Đurđenovac se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, približno 60 km zapadno od Osijeka, sjeveroistočno od Krndije i istočno od gorskoga masiva Papuka. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj Podravini.[5] Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja Papuka, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja.[6] Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.[6]
Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik[7] koji izvire na Papuku. Lokalni nazivi za ovaj potok su Bukvik (hrv.)[8] te Schleuse (njem.).[9] Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području Karašica-Vučica, koje je dio vodnog područja sliva Drave i Dunava.[10]
Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, poljoprivreda i ribarstvo. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak Grudnjak te nekolicina manjih.
Klimatološke prilike prema Köppenovoj klasifikaciji imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od 1956. do 1963. godine iznosila 10,3 °C, dok je u razdoblju od 1981. do 1988. godine iznosila 10,7°C.[11]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Đurđenovac imala je 6750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja[12]:
| broj stanovnika | 2639 | 2757 | 2586 | 3539 | 4062 | 5085 | 6124 | 7724 | 8825 | 10112 | 10744 | 9984 | 8653 | 9097 | 7946 | 6750 | 5332 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 508 | 562 | 1018 | 2081 | 1879 | 2380 | 2759 | 3285 | 3399 | 3236 | 3923 | 3472 | 2944 | 2318 | |||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine:
(Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1 %.)[13]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su[13]:
Općinsko vijeće:
Prvi povijesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi Popis naseljâ turske tvrđave Motičine, gdje se spominje pod nazivom Györgynovacz.
Od 1745. se u ispravama Virovitičke županije navodi kao založno dobro Gjurgjenovac.
Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je slavonski hrast brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.
Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji. Na koncu 19. stoljeća i do 30-ih godina 20. stoljeća većinu stanovništa činili su Nijemci i Mađari.[5][14]
Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je 1921.
Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.[15]
Na početku Drugog svjetskog rata, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska proglasila je sve đurđenovačke industrijske pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana satnija za zaštitu tvornice i mjesta. Partizanima je 10. travnja 1944. uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.[16]
Današnje se gospodarstvo Đurđenovca temelji na nekadašnjem Drvno industrijskom kombinatu koji je djelovao od 1876. (prva pilana je radila od 1866.) sve do stečaja krajem 1990-ih. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Osim drvnoprerađivačke, zastupljena je i kemijska industrija te prehrambena industrija. Krajem lipnja 2015. godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji.[17]
60,8 % stanovništva zaposleno je u sektoru prerađivačke industrije. Drugi najzastupljeniji sektor djelatnosti je trgovina (13,1 %).[6] Prema strukturi zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih u granama prozivodnja namještaja (67,3 %) te prerada i prozivodnja drva (17 %), a od ostalih grana ističu se prozivodnja strojeva i uređaja (10,6 %), prozivodnja hrane i pića (2,5 %), prozivodnja metala (2,4 %) te prozivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (1,2 %).[6]
.jpg)
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:[6][18][19]
Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti:
.png?oldformat=true)
Podrobniji članak o temi: Župa Sv.Josipa Đurđenovac1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.[22]
Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola Moše Pijade te Osnovna škola "J. Marinković – Ivo".[23]
Danas u Đurđenovcu djeluju:
Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti industrijske arhitekture. U mjestu djeluje Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve – od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do 1954. povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od 1956. do 1966. "Drvodjelac", potom sve do 1987. "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno 1990. Od 2003. povremeno izlazi "Đurđenovački vijesnik".
Neki od značajnijih lokalnih nositelja kulture i organizatora kulturnih zbivanja su:
U Đurđenovcu u sklopu Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) postoje sljedeći športski objekti: dva nogometna igrališta, košarkaško, rukometno i tenisko igralište, boćalište te kuglana. Osim športskih objekata u sklopu kompleksa ŠRC-a, u Đurđenovcu postoje još dva malonogometna terena, rukometno i košarkaško igralište, streljana te športska dvorana. Od ostalih rekreacijskih objekata, u gradu postoji nekoliko teretana i poligon za vježbanje na otvorenom ("Street work-out park"), te ribnjaci za športski ribolov.
Neke od tradicionalnih lokalnih športskih manifestacija uključuju:
Nositelji športa u Đurđenovcu su športske udruge i klubovi:
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
