Viktor Vida (Kotor, 2. listopada 1913. – Buenos Aires, 25. rujna 1960.) bio je hrvatski književnik i iseljenik.[1]
| Viktor Vida | |
|---|---|
| Puno ime | Viktor Vida |
| Rođenje | 2. listopada 1913., Kotor,  Austro-Ugarska |
| Smrt | 25. rujna 1960., Buenos Aires,  Argentina |
| Zanimanje | pisac, novinar |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Period pisanja | 1932. – 1960. |
| Književne vrste | poezija, novela, feljton, putopis |
| Teme | pejzaž, patriotizam |
| Književni period | moderna |
| Portal o životopisima | |
Životopis
Obrazovanje
Nakon djetinjstva u Kotoru i završene mature u Podgorici, 1932. godine, seli se s roditeljima u Zagreb, gdje studira na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Od 1939. radi kao knjižničar u Institutu za talijansku kulturu (talijanski: Istituto di Cultura Italiana) u Zagrebu, i predaje u Prvoj gimnaziji do 1941. godine.[2][3]
Boravak u Italiji (1941. – 1948.)
Godine 1941. odlazi u Rimu kao stipendist te je od 1943. godine član uredništva Agenzia Giornalistica Italo-Croata.
Iseljeništvo u Argentini (1948. – 1960.)
U nemogućnosti povratka u Zagreb, 1948. godine emigrira s obitelji u Argentinu.
Djela
Pjesme su mu u tradiciji Antuna Gustava Matoša i Tina Ujevića i intimističkog ugođaja. Prve objavljuje u nikšićkoj Slobodnoj misli, a potom nastavlja objavljivati u zagrebačkom Savremeniku te u Hrvatskoj reviji što su je u Buenos Airesu pokrenuli Vinko Nikolić i Antun Bonifačić. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske obnovljena je dostupnost i interes za njegov rad te se smatra jednim od najznačajnijih hrvatskih pjesnika u iseljeništvu.[4]
- "Svemir osobe",
- "Sužanj vremena",
- "Otrovane lokve",
- "Otključana škrinjica".
Literatura
- Vinko Brešić, "Hrvatska emigrantska književnost (1945. – 1990.)" Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, 247–271, 1998.
- Jasna Šego, "Egzistencijalni, duhovni i eshatološki obzori Viktora Vide" Kroatologija, 260-276, 2015.
Izvori
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
