![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7b/%25D0%2592%25D0%25B8%25D0%25BA%25D1%2582%25D0%25BE%25D1%2580_%25D0%259E%25D1%2580%25D0%25B1%25D0%25B0%25D0%25BD_%252818-01-2022%2529_%2528cropped%2529.jpg/640px-%25D0%2592%25D0%25B8%25D0%25BA%25D1%2582%25D0%25BE%25D1%2580_%25D0%259E%25D1%2580%25D0%25B1%25D0%25B0%25D0%25BD_%252818-01-2022%2529_%2528cropped%2529.jpg&w=640&q=50)
Viktor Orbán
mađarski političar, predsjedavajući Fidesza / From Wikipedia, the free encyclopedia
Viktor Mihály Orbán (Stolni Biograd, 31. svibnja 1963.) mađarski je političar i pravnik, predsjednik Vlade Mađarske od 2010. godine, položaj na kojem je prethodno bio od 1998. do 2002. godine. Predsjednik je političke stranke Fidesz od 1993., s pauzom između 2000. i 2003. godine.
Viktor Orbán | |
---|---|
![]() Orbán 2022. godine | |
![]() potpis | |
Rođenje | 31. svibnja 1963. Stolni Biograd, ![]() |
Stranka | Fidesz (od 1988.) |
Zanimanje | političar i pravnik |
predsjednik Vlade Mađarske | |
29. svibnja 2010. – | |
Predsjednik | László Sólyom Pál Schmitt László Kövér János Áder Katalin Novák László Kövér Tamás Sulyok |
Prethodnik | Gordon Bajnai |
predsjednik Fidesza | |
17. svibnja 2003. – | |
zastupnik u mađarskom Parlamentu | |
2. svibnja 1990. – |
Orbán je studirao pravo na Sveučilištu Loránd Eötvös. Sudjelovao je u disidentskom studentskom pokretu, te je postao poznat nakon govora 1989. u kojem je zahtijevao da sovjetske oružane snage napuste Narodnu Republiku Mađarsku. Nakon pada komunizma u Mađarskoj 1989. Orbán je izabran u Parlament, gdje je vodio klub zastupnika Fidesza od 1993. godine.
Tijekom Orbánova prvog premijerskog mandata, od 1998. do 2002., inflacija i fiskalni deficit su se smanjili i Mađarska se pridružila NATO-u. Orbán je bio vođa oporbe od 2002. do 2010. Godine 2010. ponovno je izabran za premijera. Središnja pitanja tijekom Orbánova drugog premijerskog mandata uključuju kontroverzne ustavne i zakonodavne reforme, posebice ponovljene ustavne amandmane, uključujući amandmane na Ustav Mađarske 2013. godine, kao i europsku migrantsku krizu, izbacivanje Srednjoeuropskog sveučilišta kojeg je osnovao George Soros iz Mađarske i odgovor na pandemiju COVID-19. Reizabran je 2014., 2018. i 2022. Dana 29. studenoga 2020. postao je najdugovječniji premijer u povijesti Mađarske.
Počevši od druge Orbánove vlade 2010., tijekom svog neprekidnog boravka na vlasti, Orbán je ograničio slobodu tiska, oslabio neovisnost pravosuđa i potkopao višestranački sustav, što je dovelo do demokratskog nazadovanja države.[1][2][3] Često se predstavlja kao branitelj kršćanskih vrijednosti pred Europskom unijom, za koju tvrdi da je antidržavna i protukršćanska. Njegovo prikazivanje EU kao političkog neprijatelja dok prihvaća njezin novac i usmjerava ga svojim saveznicima i obitelji dovelo je do optužbi da njegova vlada predstavlja kleptokraciju.[4] Također je karakterizirana kao hibridni režim, jednostranački sustav i mafijaška država.[5][6][7]
Orbán svoju politiku predstavlja kao "neliberalno demokršćanstvo".[8] Kao rezultat takve politike, Fidesz je suspendiran iz Europske pučke stranke od ožujka 2019.[9] U govoru u srpnju 2022. Orbán je kritizirao miješanje europskih i neeuropskih rasa, rekavši: "Mi [Mađari] nismo mješanci i ne želimo postati mješanci."[10][11] Dva dana kasnije u Beču, pojasnio je da je govorio o kulturama, a ne o genetici.[12] Orbán promiče euroskepticizam, protivljenje liberalnoj demokraciji[13] i uspostavi bližih veza s Kinom i Rusijom.[14][15]