Turopoljska svinja
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Turopoljska svinja, hrvatska je autohtona pasmina domaće svinje. Ostale hrvatske autohtone pasmine su čupava mangulica u Podravini, banijska šara na Baniji i u Slavoniji crna slavonska svinja ili fajferica. Domicilno joj je područje Banovina.[1]
| Turopoljska svinja | |
|---|---|
 Turopoljska svinja | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla |
| Porodica: | Suidae |
| Rod: | Sus |
| Vrsta: | S. scrofa |
| Podvrsta: | S. s. domestica |
| Trojno ime | |
| Sus scrofa domestica Linnaeus, 1758. | |
| Sinonimi | |
| Sus domestica | |
Potječe od divlje europske svinje Sus scrofa ferus europaeus.[2] U 6. stoljeću došlo je do križanja slovenske krško-poljske pasmine sa šiškom na području Turopolja. U pisanom obliku prvi se put spominje 1352. godine. Razvoj je polagao tekao, a napredak se dogodio, kada je Miško pl. Leder[3][2] iz Kurilovca početkom četrdesetih godina 19. stoljeća, križao svoje turopoljske svinje s nepoznatom pasminom te dobio nove bolje odlike.
Turopoljska svinja je srednje velika pasmina domaće svinje, masnoga tipa. Ima srednje dugu glavu s jakim rilom i poluklempavim ušima. Ima guste kovrčave čekinje bijelo-sive boje. Otporna je na bolesti, vremenske prilike i promjene prehrane. Koža je bez pigmenta. Ima ravna leđa. Obično ima 6-7 prasadi. Krmača ima 10 do 12 sisa. Meso je sočno i ružičasto, dobre strukure i boje. Uzgaja se u Turopoljskom lugu, Šiljakovečkoj dubravi i parku prirode Lonjsko polje te kod privatnih uzgajivača.
Broj krmača 2001. godine iznosio je 45 te je bilo 5 nerasta; dok je 2011. bilo 129 krmača i 30 nerasta prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije. Po FAO/EAAP statusu ugroženosti kritično je ugrožena pasmina. Pod zaštitom je Nacionalnog programa za očuvanje autohtonih i ugroženih domaćih životinja u Hrvatskoj te Programa ugroženih pasmina u srednjoj i istočnoj Europi.
Druga autohtona hrvatska pasmina svinja je crna slavonska svinja.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
