From Wikipedia, the free encyclopedia
Troposfera je najniži, najgušći i najtopliji dio Zemljine atmosfere kojem je prosječna visina u srednjem pojasu 10 – 12 km, na ekvatoru 16 – 18 km, a na polovima samo 6 – 8 km. Ta razlika u visini posljedica je toga što je zrak u ekvatorskom pojasu izložen jačem Sunčevom zračenju i zagrijavanju koje tamo jače utječe na širenje zraka nego u polarnim pojasima (Gay-Lussacov zakon).
Troposfera se dijeli na površinski sloj visok 2 – 3 km (peplogranica) i iznad njega advekcijski sloj. Premda volumenom zauzima vrlo malen dio cjelokupne Zemljine atmosfere, troposfera sadrži 75 – 80 % tvari u njoj. Razlog tome je što se zrak, kao i svaki plin, da komprimirati, te je tlak u donjim slojevima značajno veći zbog težine viših slojeva i s rastom visine opada nelinearno.
U njoj se nalazi gotovo sva vodena para, a topli zrak podiže se s površine, dok se hladniji zrak iz većih visina spušta, što je uzrok svih meteoroloških zbivanja na Zemlji odnosno vremenskih prilika.
Za troposferu je tipična konstantna promjena temperature za oko −6,5°C/km visine. Stoga je na granici troposfere, ovisno o njenoj visini, temperatura između −50°C (u polarnom pojasu) i −80°C (na ekvatoru).
Granicu sa stratosferom čini tropopauza u kojoj se temperatura koleba i počinje rasti s visinom (ovisno o zemljopisnoj širini i dobu godine).
Kemijski sastav troposfere uglavnom je ravnomjerno raspoređen, osim vodene pare. Vodena para nastaje na površini Zemlje hlapljenjem ili isparavanjem. Kako temperatura i tlak zraka u troposferi opadaju s visinom, tako i količina vodene pare jako opada s visinom.
Atmosferski tlak je najveći na razini mora i smanjuje se s većim nadmorskim visinama. To je zato što je atmosfera gotovo u hidrostatskoj ravnoteži, što znači da je tlak u nekoj točki proporcionalan težini zraka iznad te točke.[1]
Atmosferski tlak na raznim visinama se može izračunati prema formuli:
gdje su:
Temperatura troposfere opada s povećanjem nadmorske visine. Stopa opadanja temperature može se podijeliti u dvije vrste:
U umjerenom pojasu prosječno se temperatura mijenja od 15 °C na razini mora, do −55 °C na vrhu troposfere. Troposfera je tanja na polovima, pa je temperatura na vrhu troposfere oko −45 °C. Na ekvatoru, gdje je troposfera najdeblja, temperatura na vrhu troposfere iznosi otprilike −75 °C.[2]
Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere. U troposferi temperatura opada s visinom, dok se u stratosferi temperatura povećava. Tropopauza je granični sloj, gdje pad temperature prelazi u rast temperature i nema značajnog miješanja zraka između troposfere i stratosfere.
Troposferu je moguće dalje podijeliti na:
Cirkulacija u atmosferi odvija se u okviru globalnih strujnih sustava, prenoseći toplinsku energiju od ekvatorskog područja prema polovima. Postoje tri osnovne meridionalne cirkulacijske ćelije na sjevernoj i južnoj Zemljinoj polutci koje su određene prijenosom energije kao i Coriolisovim učinkom:[4]
Osim meridionalnih cirkulacijskih ćelija, postojanje kopnenih površina uvjetuje i stvaranje zonalnih ćelija. Jedna zonalna ćelija se javlja nad područjem Tihog oceana, te omogućuje nastajanje El Niña. Deformacija se javlja i zbog visokih planinskih lanaca kao što je Himalajsko gorje, koje ne dozvoljava strujanje u nižim slojevima te uvjetuje pojavu monsuna u području Indijskog potkontinenta.
Zonalno strujanje je pojam iz meteorologije koji opisuje glavni uzorak strujanja atmosfere od zapada prema istoku. To zonalno strujanje se savija i prelazi na meridionalno strujanje, koje je okomito na zonalno strujanje: od sjevera prema jugu.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.