Tridesetogodišnji rat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države. Rat je započeo kao sukob između protestanata i katolika, no pretvorio se u opći rat koji je zahvatio većinu Europe. Njegova obilježja bile su plaćeničke vojske, gladi i bolesti. U njemu je izginula gotovo polovica tadašnjeg stanovništva Njemačke.
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Tridesetogodišnji rat | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Bitka za Sablat 1619. | |||||||
| |||||||
Sukobljeni | |||||||
Republika Nizozemska Kraljevina Švedska Kraljevina Bohemija Danska-Norveška Kraljevina Francuska Saska Kraljevina Engleska Osmansko carstvo |
Sveto Rimsko Carstvo Španjolska Danska-Norveška | ||||||
Vođe | |||||||
Maurice od Nassaua Gustav II. Adolf Fridrik V. Kristijan IV. Danski Luj XIII. Bourbon Bernard od Saxe-Weimara George Villiers |
Ferdinand II. Habsburški Albrecht von Wallenstein Filip IV. Habsburški |
Rat je započeo u Češkoj Praškom defenestracijom 23. svibnja 1618., kada su protestanti izbacili carske namjesnike kroz prozor palače u Pragu u kojoj su stolovali. Godine 1619. umro je car Matija bez djece, ali prethodno je imenovao Ferdinanda Štajerskog za svojega nasljednika. Ferdinand je bio gorljiv katolik školovan kod isusovaca koji je htio ponovno ojačati katolicizam u tadašnjemu carstvu, zbog čega je bio nepopularan u tada kalvinističkoj Češkoj. To je bio povod početku Tridesetogodišnjega rata.
Ovaj rat najčešće se dijeli u četiri razdoblja: Češka pobuna, Danska intervencija, Švedska intervencija i Francuska intervencija.
Hrvatsko konjaništvo pod zapovjedništvom carskoga generala Albrechta von Wallensteina zapaženo je kao izvanredno učinkovito i proslavilo se u brojnim bitkama. Odsudni bili su hrvatski ratnici u bitkama kod Lützena i kod Nördlingena.