Trepča je veliko ležište olovo-cinčane rude na Kosovu, koja obuhvaća zapadne, jugozapadne i južne dijelove Kopaonika. Jedna je od najvećih takvih ležišta u Europi.

Thumb
Pogled na rudnik Trepča.

Eksploatacija rudnih bogatstava započela je u doba kralja Milutina (1282.1321.), početkom 14. stoljeća (1303.) i trajala je do kraja 17. stoljeća. Između dva svjetska rata, britanska kompanija "Trepča Mines Limited" – započinje radove na području Trepče (1927.) otvaranjem rudnika (1930.) i gradnjom topionice olova (1940.). Poslije Drugog svjetskog rata, njena imovina je nacionalizirana i utemeljen je Rudarsko-metalurško-kemijski kombinat olova i cinka Trepča, koji je u jednom trenutku zapošljavao oko 20.000 radnika i proizvodio oko 70 % mineralnih sirovina stare Jugoslavije. Danas, zbog specifične situacije u tom dijelu Kosova, veći dio kombinata Trepča nije operativan, a dodatni problem predstavlja zastarjela i dotrajala oprema.

Prema procjenama iz 2001. godine, preostali kapacitet Trepče je oko 29.000.000 t rude od čega je:[1]

  • 3,40 do 3,45 % odnosno 999.000 t olova,
  • 2,23 do 2,36 % odnosno 670.000 t cinka
  • 74 do 81 g/t odnosno 2200 t zlata.

Izvori

Wikiwand in your browser!

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.

Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.