Točka sa zarezom

Točka sa zarezom ( ; ) razgodak je koji ima vrijednost između točke i zareza. Koristi se na mjestima gdje bi točka prejako odijelila rečenične ili značenjske dijelove, a gdje bi zarez to preslabo učinio. Uglavnom se korištenje ovog interpunkcijskog znaka prepušta piščevu jezičnom osjećaju.

;
Pravopisni znakovi
bjelina (   ) točka ( . ) upitnik ( ? ) uskličnik ( ! ) zarez ( , ) točka sa zarezom ( ; ) dvotočje ( : ) trotočje ( … ) zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( / / ) ( { } ) ( < > ) spojnica ( - ) crtica ( – ) kosa crta ( / ) izostavnik ( ' ) ( ’ ) navodnici ( „ ” ) ( » « ), polunavodnici (‘ ’) zvjezdica ( * ) članak, paragraf ( § ) znak at ( @ ) postotak (%), promil (‰)
Matematički znakovi
operatori ( + ) ( – ) ( : ) ( × ) ( · ) ( / ) jednakosti ( = ) ( ≡ ) ( ≠ ) ( ≈ ) odnosi ( > ) ( < ) ( ≥ ) ( ≤ )
Ostali znakovi
stupanj ( ° ) tilda ( ~ ) križić ( † ) obrnuta kosa crta ( \ ) povisilica ( # ) znak et ( & ) bullet ( • ) donja crta ( _ ) uspravna crta ( | )

Povijest

Ovaj je znak nastao spajanjem točke i zareza u jedan zajednički znak. Smatra se da ga je u tisku prvi uporabio Aldo Manuzio, venecijanski pionir tiska i inovator. Sam je znak ; u crkvenoslavenskom i novogrčkom označavao pitanje i zamjenjivao upitnik.

Uporaba u jeziku

Koristi se u nabrajanju istovrsnih dijelova da bi se odijelile jasne cjeline:

Sreća, zdravlje, radost;
Tuga, bolest, gadost;
Smrt, moja Golgota;
Ljubav, moja divota.

U poeziji i prozi često se koristi da bi se odijelile misli, slike i cjeline:

• Antun Gustav Matoš, „Jesenje veče”

Olovne i teške snove snivaju
Oblaci nad tamnim gorskim stranama;
Monotone sjene rijekom plivaju,
Žutom rijekom među golim granama.

• Ivana Brlić-Mažuranić, „Priče iz davnine”

No crni čovjek nije došao ni te, ni druge, ni treće noći; nije došao nikada.

Kad se dijelovi koji se nabrajaju pišu jedan ispod drugoga, pišu se bez zareza; no, ako sadržavaju rečenice koje počinju malim početnim slovom, mogu se odvajati i točkom sa zarezom:

• Narječja hrvatskog jezika jesu:
  

štokavsko narječje, dobilo ime po upitnoj zamjenici "što";

kajkavsko narječje, dobilo je ime po upitnoj zajenici "kaj";

čakavsko narječje, dobilo je ime po upitnoj zamjenici "ča".

Uporaba izvan jezika

Računalstvo

Točka sa zarezom u raznim se programskim jezicima koristi za razdvajanje naredbi (engl. statement).

#include <stdio.h>

int main(void)
{
        printf("Ovo je primjer u programskom jeziku C\n"); 
        return 0;
}