Suradnik:Conquistador/inkubator
From Wikipedia, the free encyclopedia
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak), promjena u naslijeđenim karakteristikama bioloških populacija tijekom sukcesivnih generacija. Evolucijski procesi proizvode raznolikost na svakoj razini biološke organizacije uključujući vrste, individualne organizme i molekule poput DNA i proteina.[1]
- Ovo je članak o evoluciji u biologiji. Za ostala značenja vidi evoluciju (razdvojbu).
- Za opće pristupačan i manje tehnički uvod u temu vidi uvod u evoluciju.
Sav život na Zemlji potječe od posljednjeg univerzalnog pretka koji je živio prije približno 3,8 milijarda godina. Opetovana specijacija i divergencija života mogu se izvesti iz zajedničkih skupova biokemijskih i morfoloških crta, odnosno iz zajedničkih sekvencija DNA.[2] Ove homologne crte i sekvencije sličnije su među vrstama koje dijele recentnijeg zajedničkog pretka a mogu se rabiti za rekonstrukciju evolucijskih povijesti rabeći kako postojeće vrste tako i fosilne zapise. Postojeći uzorci bioraznolikosti oblikovani su kako specijacijom tako i ekstinkcijom, tj. izumiranjem.[3]
Charles Darwin prvi je formulirao znanstveni argument za teoriju evolucije posredstvom prirodne selekcije. Evolucija prirodnom selekcijom proces je izveden iz triju činjenica o populacijama: 1) više se potomaka rađa od onih koji mogu preživjeti, 2) crte variraju među jedinkama, što dovodi do različitih stopa preživljenja i razmnožavanja, i 3) razlike su u crtama heritabilne.[4] Stoga kad članovi neke populacije umru, njih nadomješta potomstvo roditeljâ koje je bolje adaptirano da preživi i razmnoži se u okolišu u kojem se odigrava prirodna selekcija. Ovaj proces stvara i čuva crte koje su naizgled prikladne za funkcionalne uloge koje izvode.[5] Prirodna je selekcija jedini poznati uzrok adaptacije, ali ne i jedini poznati uzrok evolucije. Ostali, neadaptivni uzroci evolucije uključuju mutaciju i genski drift.[6]
U ranom 20. stoljeću genetika je kroz disciplinu populacijske genetike bila integrirana s Darwinovom teorijom evolucije prirodnom selekcijom. Važnost prirodne selekcije kao uzroka evolucije bila je prihvaćena u ostalim granama biologije. Štoviše, prethodno smatrane ideje o evoluciji poput ortogeneze i "napretka" postale su opsoletne.[7] Znanstvenici nastavljaju proučavati razne aspekte evolucije oblikovanjem i testiranjem hipoteza, konstrukcijom znanstvenih teorija, uporabom opservacijskih podataka i izvođenjem eksperimenata kako na terenu tako i u laboratoriju. Biolozi se slažu da je descendencija s modifikacijama jedna od najpouzdanije utvrđenih činjenica u znanosti.[8] Otkrića u evolucijskoj biologiji značajno su utjecala ne samo na tradicionalne grane biologije nego i na ostale akademske discipline (npr. antropologiju i psihologiju) te na društvo općenito.[9][10]