From Wikipedia, the free encyclopedia
Stjepan Miletić (Zagreb, 24. ožujka 1868. – München, 8. rujna 1908.), bio je hrvatski kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik.
Stjepan Miletić | |
Vlaho Bukovac, Portret Stjepana Miletića (1894.) | |
Rođenje | Zagreb, 24. ožujka 1868. |
---|---|
Smrt | München, 8. rujna 1908. |
Zanimanje | kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik |
Portal o životopisima |
Stjepan Miletić mlađi rodio se u Zagrebu 1868. godine u plemićkoj obitelji Stjepana Miletića.[1] Studirao je filozofiju u Beču a tu je i doktorirao. Od mladih dana piše kazališne i književne prikaze te kazališne komade koji su izvođeni na zagrebačkoj pozornici. Preuzevši upravu HNK u Zagrebu, 11. veljače 1894. godine, proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih reformi: uveo funkciju intendanta, uveo električnu rasvjetu, obnovio Operu, osnovao prvu glumačku školu u Hrvatskoj. U svojoj drugoj sezoni intendanta HNK preselio je, 14. listopada 1895. godine, kazalište u novu zgradu.[2] Vodio je HNK samo četiri sezone ali je ostavio neizbrisiv trag u životu kazališta.[3] Bio je imućan i na kazalište je potrošio velike svote novca, ali mu je to isto omogućilo samostalnost u provođenju kazališne politike te nije bio ovisan o državnim dotacijama.[3] Svoj rad na usavršavanju jezika te modernizaciji stila i poboljšanju repertoara zagrebačkog teatra prikazao je u memoarskoj ali i analitočkoj knjizi Hrvatsko glumište iz 1904. godine.[4] Autor je nekoliko drama i libreta. S pravom nosi titulu utemeljitelja hrvatskog glumišta. Bio je starješina Saveza hrvatskih sokolskih društava. Zagrebu je poklonio Preradovićev spomenik.[5][6] Njegov sin Oktavijan Miletić bio je pionir i doajen hrvatske (i jugoslavenske) kinematografije te vrsni snimatelj[7] koji je režirao prvi hrvatski zvučni film Lisinski.[8]
Umro je u Münchenu 8. rujna 1908. godine a tijelo mu je preneseno i pokopano na Mirogoju 13. rujna 1908. godine.[5]
Pisao je kazališne komade različitih žanrova i utjecaja kao što su: komedije, tragedije, lakrdije. Također pisao je i refleksivnu liriku i drame. Sveukupno je napiasao četiri drame: Grof Paližna i Boleslav te samo dvije iz zamišljene pentologije o hrvatskim kraljevima, Tomislav i Pribina.[3]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.