![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4d/Australian_Emperor_mating_and_laying.jpg/640px-Australian_Emperor_mating_and_laying.jpg&w=640&q=50)
Spolno razmnožavanje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Spolno razmnožavanje, seksualna reprodukcija ili generativno razmnožavanje predstavlja biološki proces u kojem nastaju novi organizmi rekombiniranjem genetičkoga materijala dvaju organizama,[1] pri čemu prvo dolazi do mejoze — specijalizirane stanične diobe za proizvodnju haploidnih gameta od diploidnih somatskih stanica. Tako spajanjem gameta u zigotu, svaki od dva roditeljska organizma doprinosi polovici genetičke konstitucije potomka.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4d/Australian_Emperor_mating_and_laying.jpg/640px-Australian_Emperor_mating_and_laying.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/86/Sperm-egg.jpg/320px-Sperm-egg.jpg)
Većina organizama oblikuje dvije različite vrste gameta. Kod anizogamnih vrsta (nejednakih gameta), dva spola nazivaju se muški (proizvodi spermu ili mikrospore) i ženski (proizvodi jaja ili megaspore). Kod izogamnih vrsta, gamete su slične ili identične po obliku (izogamete), ali mogu imati i različita svojstva (onda se označavaju različitim imenima). Na primjer, kod zelene alge (Chlamydomonas reinhardtii) postoje tzv. „plus” i „minus” gamete. Nekoliko vrsta organizama, kao što su cilijate (npr. Paramecium aurelia), ima više od dvije vrste „spolova” (singeni).
Oplodnjom nastaje jednostanična zigota, koja sadrži genetički materijal iz obje gamete. U procesu zvanom genetička rekombinacija, genetički materijal (DNK) spaja se tako što se homologne kromosomske sekvence međusobno poravnavaju, i tome slijedi razmjena genetičke informacije. Dvije stanične diobe zatim proizvode četiri stanice kćeri s polovicom broja kromosoma iz svake originalne roditeljske stanice i istim brojem kromosoma kao roditelji. U ljudskoj reprodukciji svaka ljudska stanica sadrži 46 kromosoma u 23 para. Mejozom u roditeljske gonade nastaju gametne stanice, koje sadrže 23 kromosoma svaka. Kada se gamete kombiniraju putem spolnog odnosa nastaje oplođeno jaje. Potomak ima 23 kromosoma od svakog roditelja genetički rekombiniranih u 23 kromosomska para ili 46 ukupno.
Stanična mitozna dioba zatim inicira razvitak novoga individualnoga organizma u obliku višestaničnoga organizma,[2] uključujući životinje i biljke, za većinu kojih je to primarna metoda reprodukcije.[3]
Evolucija spolne reprodukcije velika je zagonetka, jer populacija s nespolnom reprodukcijom ima unutrašnji kapacitet brže rasti sa svakom generacijom. Definitivna prednost spolne reprodukcije je sprečavanje akumulacije genetičkih mutacija.
Spolna selekcija oblik je prirodne selekcije u kojoj se neke individue u većoj mjeri reproduciraju od drugih u populaciji, jer su one pogodniji partneri za spolnu reprodukciju. To se opisuje kao „moćna evolucijska sila koja ne postoji u nespolnim populacijama”.[4]