![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1f/Light_dispersion_of_a_mercury-vapor_lamp_with_a_flint_glass_prism_IPNr%25C2%25B00125.jpg/640px-Light_dispersion_of_a_mercury-vapor_lamp_with_a_flint_glass_prism_IPNr%25C2%25B00125.jpg&w=640&q=50)
Spektroskopija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama. Najčešće se radi o razotkrivanju (detekciji), tumačenju i primjeni spektara koji su u vezi s elektromagnetskim zračenjem. Pritom se obično mjeri jakost (intenzitet) emitiranog (emisijski spektar), apsorbiranog (apsorpcijski spektar) ili raspršenoga zračenja (raspršenje) ovisno o njegovoj valnoj duljini, odnosno frekvenciji. U atomima i molekulama postoji više energijskih razina, a energija emitiranog ili apsorbiranoga zračenja odgovara razlici među tim razinama. Zračenje se emitira prelaskom s više na nižu energijsku razinu, a apsorbira se prelaskom s niže na višu razinu. Kako je skup energijskih razina svojstvo atoma i molekula određene kemijske tvari, razotkrivanjem i tumačenjem spektara zračenja mogu se dobiti podatci o kemijskom sastavu i strukturi tvari (spektrometrijska analiza), ali i spoznaje o uzbuđenom stanju, elektronskoj, vibracijskoj i rotacijskoj energiji, atomskim i molekularnim energijskim prijelazima, kemijskoj vezi i drugo.[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1f/Light_dispersion_of_a_mercury-vapor_lamp_with_a_flint_glass_prism_IPNr%C2%B00125.jpg/640px-Light_dispersion_of_a_mercury-vapor_lamp_with_a_flint_glass_prism_IPNr%C2%B00125.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/60/Emission_spectrum-H.svg/250px-Emission_spectrum-H.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0a/Na-D-sodium_D-lines-589nm.jpg/640px-Na-D-sodium_D-lines-589nm.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b5/Spectrum_of_blue_sky.svg/640px-Spectrum_of_blue_sky.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/c/ca/Difuzija_svjetlosti.gif/640px-Difuzija_svjetlosti.gif)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/93/Bohr_atom_model.svg/250px-Bohr_atom_model.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/52/Emission_spectrum-Fe.svg/250px-Emission_spectrum-Fe.svg.png)
Među najvažnije spektroskopske tehnike koje se temelje na međudjelovanju tvari s elektromagnetskim zračenjem ubrajaju se:
- spektroskopija na apsorpciji i na emisiji zračenja:
- spektroskopija ultraljubičastoga zračenja (UV) i vidljivoga zračenja,
- spektroskopija infracrvenoga zračenja (IR),
- spektroskopija rendgenskoga zračenja (rendgenska spektroskopija) i gama-zračenja (Mössbauerov učinak);
- spektroskopija samo na apsorpciji:
- spektroskopija mikrovalnoga zračenja,
- spektroskopija elektronske paramagnetske rezonancije (EPR ili ESR),
- spektroskopija nuklearne magnetske rezonancije (NMR) te
- fotoelektronska spektroskopija;
- spektroskopija samo na emisiji:
- spektroskopija fluorescencije;
- na raspršenju:
- na polarizaciji:
- spektroskopija optičke rotacijske disperzije (ORD) i
- cirkularnoga dikroizma (CD).
Najvažnije spektroskopske tehnike koje se temelje na međudjelovanju tvari sa subatomskim i drugim česticama (elektroni, protoni, neutroni, ioni) jesu:
- Augerova elektronska spektroskopija,
- neutronska spektroskopija,
- masena spektrometrija.
Uvođenjem lasera kao izvora zračenja mnogostruko se povećala osjetljivost mnogih spektroskopskih tehnika i moć razlučivanja spektara (laserska spektroskopija) te su proširene mogućnosti istraživanja strukture atoma i molekula.
Spektroskopija se primjenjuje u mnogim granama prirodnih znanosti jer daje podatke o građi i sastavu tvari, njezinoj temperaturi, tlaku. Spektroskopija može dati informacije o dinamici promatranog sustava. Vjerojatno najšira upotreba spektroskopije je u analitičke svrhe. Spektroskopija se najčešće dijeli prema spektralnom području, a to često ovisi o grani znanosti koja rabi dotičnu spektroskopiju. Kao rezultat spektroskopskog istraživanja dobiva se spektar. Spektroskopija se, prema pojavi koji izaziva sprezanje elektromagnetskog zračenja može podijeliti na: