Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.
Više informacija Glasovnepromjene ...
Zatvori
Sibilarizacija se provodi u sljedećim primjerima:
- majka – majci; jaruga – jaruzi; snaha – snasi, noga – nozi, ruka – ruci
- junak – junaci, krčag – krčazi, vuk – vuci, propuh – propusi
- junacima, krčazima
- peci, teci, lezi, strizi
- u nesvršenih glagola prema svršenima
- dignuti – dizati, uzdahnuti – uzdisati
Sibilarizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:
U nominativu imenica muškoga roda:
- Bask – Baski, bronh – bronhi, erg – ergi
- Čehi, Novaki (
Česi, Novaci)
- kod nekih prezimena koja nisu istovjetna s apelativima (općim imenicama) standardnog jezika
- Debeljaki, Piceki
- Srećko – Srećki, Zelenko – Zelenki
- natucak – natucki
U dativu i lokativu imenica muškog roda ženske sklonidbe:
- kod odmilica ili hipokoristika
- baka – bakin, seka – sekin, braco – bracin, zeko – zeki, striko – striki
- kod riječi s jednosuglasničkim završetkom osnove
- deka – deki, kuka – kuki, kolega – kolegi, pjega – pjegi, zaliha – zalihi
- Jelka – Jelki, Luka – Luki, Jadranka – Jadranki
- kod imenica sa završetkom -cka, -čka, -ćka, -ska, -tka, -zga
- kocka – kocki, točka – točki, praćka – praćki, pljuska – pljuski, patka – patki, mazga – mazgi
- Krka – Krki, Kartaga – Kartagi
- kod imenica sa sufiksom -ka kojima osnova završava sonantom
- intelektualka – intelektualki, kajkavka – kajkavki, srednjoškolka – srednjoškolki
Dublete kod sibilarizacije:
- flamingo – flaminzi – flamingi
- u nominativu množine prezimena čiji je izraz istovjetan s nekom općom imenicom muškoga roda
- Beg – Begi – Bezi, Duh – Duhi – Dusi
- mačak – mački – mačci, oplećak – oplećki – oplećci, omeđak – omećki – omećci
- u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena ženskoga roda s jednosuglasničkim završetkom osnove
- Lika – Lici – Liki
- u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena na -ska, -ška
- Aljaska – Aljaski – Aljasci, Gradiška – Gradiški – Gradišci
- u dativu i lokativu nekih imenica sa završecima -ska, -tka, vka
- guska – guski – gusci, bitka – bitki – bitci, travka – travci – travki