![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3a/Mini%25C3%25A8res_n%25C3%25A9olithiques_de_silex_-_Spiennes_%25281%2529.jpg/640px-Mini%25C3%25A8res_n%25C3%25A9olithiques_de_silex_-_Spiennes_%25281%2529.jpg&w=640&q=50)
Rudnici kremena u Spiennesu
rudnici u Belgiji / From Wikipedia, the free encyclopedia
Neolitski rudnici kremena u Spiennesu nalaze se u valonskom selu Spiennesu u Belgiji, sjeveroistočno od Monsa.[1]
Spadaju među najveće i najstarije poznate neolitske rudnike u Zapadnoj Europi. Rudnici su bili aktivni u periodu između 4300. i 2200. godine pr. n. e. U povijesti razvoja tehnologije smatraju se izuzetnim po raznolikosti tehnoloških rješenja koja su se koristila pri eksploataciji. Zajedno s okolnim područjem stavljeni su 2000. god na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi,[2] kao »najveći i najstariji kompleks rudnika u Europi«.
Neolitski rudnik kremena u Spiennesu | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Država | ![]() |
Godina uvrštenja | 2000. (24. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | i, iii, iv |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:1006 |
Koordinate | 50°25′50″N 3°58′43″E |
Lokalitet je danas mješavina livada i obradivog zemljišta na preko 100 hektara vapnenačke doline u blizini Monsa i predstavlja prijelaz tehnologije rudarstva otvorenog kopa u dubinski op (dubok od 8 do 11 metara). Pod zemljom je velika mreža galerija povezanih s površinom vertikalnim oknima izgrađenim u vrijeme eksploatacije. Mnoštvo obrađenog kremena i sličnih ostataka ilustriraju ondašnja rudarska tehnička rješenja, koja su neolitske populacije koristile pri eksploataciji velikih naslaga rudarskog materijala neophodnog za proizvodnju oruđa i kulturnu evoluciju općenito.
Rudnici su otkriveni 1843. godine, a prva istraživanja obavljena su 1867. tijekom izgradnje željeznice. Rezultati su predstavljeni na Međunarodnom prapovijesnom kongresu održanom u Bruxellesu 1872. godine. Rudnici su i poslije povremeno istraživani.
Neolitsko stanovništvo koristilo je različite tehnike od kojih je najzanimljivija iskopavanje bunara promjera od 0,8 do 1,20 m i dubine do 16 metara. Kopalo se pijucima od jelenjih rogova. Bunari su im omogućavali podvlačenje ispod velikih blokova kremena, do 2 m dužine, oslobađanje od bočnih zidova, spuštanje i na kraju rezanje i vađenje ploča od nekoliko stotina kilograma. Uz rudarska okna pronađeni su ostaci brojnih radionica za proizvodnju oruđa i oružja, gdje su se od ploča rezali grubi oblic odbijanjem rubovai, a poliranjem dobivao konačan izgled koji je omogućavao i veću trajnost oruđa. Najbrojniji proizvod bile su sjekire koje su se koristile za krčenje šuma i za oblikovanje drveta prilikom izgradnje koliba i kanua. Često se trgovalo neobrađenim kremenom, a on se polirao na krajnoj destinaciji.
Neolitski rudnik Presjek jednog rudnika Komad kremena dug 31 cm Pijuk od jelenjeg roga