![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/12/Reynolds_observations_turbulence_1883.svg/langhr-640px-Reynolds_observations_turbulence_1883.svg.png&w=640&q=50)
Reynoldsov broj
From Wikipedia, the free encyclopedia
Reynoldsov broj (oznaka Re) je bezdimenzijska značajka koja služi kao kriterij prema kojemu se može utvrditi hoće li u danim okolnostima nastupiti laminarno ili turbulentno strujanje fluida. Općenito je:
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/12/Reynolds_observations_turbulence_1883.svg/640px-Reynolds_observations_turbulence_1883.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fe/Airplane_vortex_edit.jpg/640px-Airplane_vortex_edit.jpg)
gdje je:
- najveća[2] brzina strujanja fluida (SI mjerna jedinica: m/s);
- odabrana duljina, na primjer duljina cijevi, srednja duljina tetive krila zrakoplova i slično (m);
- dinamička viskoznost fluida (Pa·s ili N·s/m² ili kg/(m·s));
- kinematička viskoznost fluida (
) (m²/s);
- gustoća fluida (kg/m³).
Uz Machov i Prandtlov broj, Reynoldsov je broj glavni kriterij ponašanja fluida u aerodinamici i hidrodinamici (mehanika fluida).[3]
Brzina kod koje nastaje turbulentno strujanje zove se kritična brzina. Osborne Reynolds je pokusima utvrdio da prijelaz iz laminarnog u turbulentno strujanje ovisi o brzini tekućine i o njezinoj viskoznosti. Isto je tako pokusima ustanovljeno da je za vrijednost Reynoldsovog broja manjeg od 2 320 strujanje kroz glatku cijev laminarno, a za vrijednost Reynoldsovog broja većeg od 2 320 strujanje kroz glatku cijev je turbulentno. Postoje ekstremni slučajevi, npr. kod tanke glatke kapilare laminarno strujanje je još uvijek pri Re = 50 000, dok primjerice kod izrazito hrapave površine turbulentno strujanje nastupa pri Re < 2 320. Poznavanje Reynoldsovog broja vrlo je važno kod proračuna cijevi jer prilikom turbulentnog strujanja može nastati njihovo pucanje.[4]