Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini
From Wikipedia, the free encyclopedia
Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini obavlja se krajem svake stare i početkom nove godine, prigodom blagoslova kuća. Ovdje su dostupni cjelokupni podaci po župama, općinama, županijama i entitetima za popis kućanstava izrađen krajem 2008. i početkom 2009. godine (u obzir je uzeta i 2007.).
Dio serije članaka o Demografiji HrvataBosne i Hercegovine | |
Prvi popis | Sarajevo | Mostar | |
1879. | 1885. | 1895. | 1910. | |
1921. | 1931. | 1948. | 1953. | |
1961. | 1971. | 1981. | 1991. | |
Katolici 1996. - 2012. | 2013. |
Na površini od 51.129 km2, 2009. godine u Bosni i Hercegovini, živjelo je 473.242 Hrvata ili 62,6 % u odnosu na 755.883, koliko ih je bilo 1991. godine.2017 godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 376.591 Hrvata(Katolika)
Broj katoličkih vjernika u Bosni i Hercegovini kreće se ovako: 1996. – 424.915, 1997. – 451.385, 1998. – 451.208, 1999. – 448.186, 2000. – 456.058., 2001. – 458.110, 2002. – 463.687, 2003. – 464.821, 2004. – 464.694., 2005. – 462.690, 2006. – 463.131., 2007. – 459.102, 2008. – 454.921, 2009. – 448.147, 2010. – 443.013, 2011. – 443.084, 2012. – 435.562,[1] 2013. – 432.177,[2] 2014. – 420.294.[3]
Vidi: Demografsko stanje i procesi katolika u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2014. (Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine)
Objašnjenje popisa: Na slici je prikazana upravna podjela Federacije Bosne i Hercegovine i statistička podjela Republike Srpske iz 2005., po kojoj su razvrstani podaci o broju Hrvata katolika, prikupljeni pri popisu katoličkih kućanstava krajem 2008. i početkom 2009. godine.
Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od sljedećih županija: Unsko-sanske, Posavske, Tuzlanske, Zeničko-dobojske, Bosansko-podrinjske, Srednjobosanske, Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, Sarajevske i Hercegbosanske županije. U tom razdoblju (2005.), Republika Srpska se sastojala od sljedećih statističkih regija: Banjalučke, Dobojske, Bijeljinjske, Vlaseničke, Sarajevsko-romanijske, Fočanske i Trebinjske. U međuvremenu, Republika Srpska je izradila novi prostorni plan 2008. godine. Navedenim dokumentom, od općine Prijedor i dvije sjevernije i dvije zapadnije te jedne južnije općine od Prijedora, nastala je Prijedorska regija. Općina Teslić je iz Banjalučke prešla u Dobojsku regiju. Vlasenička, Sarajevsko-romanijska i Fočanska regija ujedinjene su u Istočnosarajevsku regiju. Distrikt Brčko predstavlja poseban kondominij, koji ne pripada niti jednom od dvaju entiteta nego isključivo državi Bosni i Hercegovini. Distrikt ima gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti. Gornji brojevi u popisu, koji slijedi, predstavljaju broj Hrvata iz 1991. godine i povezani su s brojem stanovnika iz 1991. godine po pojedinoj općini. Donji podebljani brojevi i postotak predstavljaju broj Hrvata iz 2009. i udio Hrvata u odnosu na 1991. godinu. |