Lopoč
From Wikipedia, the free encyclopedia
Lopoč (lat. Nymphaea), biljni rod iz porodice lopočevki (Nymphaeaceae) kojemu pripada četrdesetak vrsta[1] vodenog bilja raširenog po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, a najpoznatija među njima je bijeli lopoč (Nymphaea alba). Staništa lopoča su plitka jezera, ribnjaci i plitki spori tokovi rukavaca rijeka. Korijen je dug, raste iz mulja, a veliki kožasti listovi na dugim peteljkama plove po površini vode. Cvjetovi su veliki, oko 10 do 12 cm u promjeru, s mnogo prašnika i latica. Za razliku o lokvanja latice lopoča su velike i izražene a lapovi manji i zeleni.
Lopoč | |
---|---|
Bijeli lopoč, Nymphaea alba L. | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Nymphaeales |
Porodica: | Nymphaeaceae |
Potporodica: | Nymphaeoideae |
Tribus: | Nymphaeeae |
Rod: | Nymphaea L., 1753 |
Baze podataka | |
Mnoge vrste i hibridi danas se uzgajaju kao ukrasne biljke po bazenima i staklenicima, kao sjevernoamerička N. odorata s crvernim (var. rubra) i ružičastim (var. rosea) cvjetovima i N. o. subsp. tuberosa s bijelim, meksička N. mexicana sa žutim, indijska N. rubra s crvenim cvjetovima.
Lopoči se ne smiju brkati s lokvanjima koji se latinski nazivaju Nuphar, i također pripadaju istoj porodici, i lotosima (Nelumbo), koji pripadaju porodici Nelumbonaceae. Česti su pogrešni narodni nazivi za lopoče, lokvanje i lotose.