From Wikipedia, the free encyclopedia
Nuklearna elektrana Philippsburg je nuklearna elektrana koja se nalazi u Philippsburgu, u okrugu Karlsruhe (u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg). Operator je tvtka EnBW Energie Baden-Württemberg AG (EnBW). Sastoji se od dva različita nuklearna reaktora, jedan je kipući reaktor BWR, dok je drugi tlačni reaktor PWR.
| Nuklearna elektrana Philippsburg | |
 Nuklearna elektrana Philippsburg | |
| Osnovni podaci | |
| Koordinate | {{{koordinate}}} |
| Zemlja | Njemačka |
| Operator | EnBW Energie Baden-Württemberg AG (EnBW) |
| Početak izgradnje | 1970. |
| Prva kritičnost | 1979. |
| Spajanje na mrežu | 1979. |
| Početak rada | 7. svibnja 1979. |
| Završetak rada | 31. prosinca 2019. |
| Status | u normalnom pogonu |
| Reaktor | |
| Isporučitelj | |
| Vrsta reaktora | |
| Aktivni reaktori | 2 reaktora (trenutno nisu u radu) |
| Izgrađeni reaktori | 1 BWR × 890 MW, 1 PWR × 1392 MW |
| Reaktori u izgradnji | |
| Otkazani reaktori | |
| Planirani reaktori | |
| Snaga | |
| Snaga | 2 282 MW |
| Isporučena energija u godini | 17 845 GWh |
| Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina) | 385 424 GWh (do 2007.) |
| Dodatni podaci | |
| enbw.com | |
| Izvođač | |
| Cijena | |
| Trajanje licence | 2022. |
Prvi nuklearni reaktor (kipući reaktor BWR) je ustvari došao iz Nuklearne elektrane Wyhl (u okolici Freiburga), koja nikad nije sagrađena do kraja, zbog snažnih antinuklearnih protesta 1975. Drugi nuklearni reaktor (tlačni reaktor PWR) je ustvari trebao biti kipući reaktor BWR, ali je odluka promijenjena u zadnji trenutak. Nuklearni reaktori su trebali biti zatvoreni 2011., odnosno 2017. (drugi nuklearni reaktor), ali im je radna dozvola produljena do 2026., odnosno 2032.[1]
Njemačka je vlada 30. svibnja 2011. objavila svoju odluku o zatvaranju svih 17 nuklearnih elektrana do 2022. Ista je vlada odmah nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I zatvorila, tada privremeno, 7 najstarijih nuklearki koje su po dizajnu slične Nuklearnoj elektrani Fukushimi Daiichi (kipući reaktor). Trenutno je obustavljena i osma nuklearka, a najkasnije do 2021. plan je zatvoriti narednih 6 i zadnje 3 godinu poslije.
Službenu izjavu o zatvaranju prati i najava velikih promjena u njemačkom elektroenergetskom sustavu, smanjivanje potrošnje električne energije za 10 % i jasno još veće oslanjanje na obnovljive izvore energije u iznosu od 35 % do 2022. Premda je ovo više nego tehnički izazovno, jer Njemačka već vrlo racionalno troši električnu energiju i ima natprosječno veliki udio korištenja varijabilne i slabo predvidive energije vjetra i Sunca, to je vjerojatno moguće izvesti, ali ostaje za vidjeti uz koju cijenu. Ne samo da će ovime Njemačka imati značajno skuplju električnu energiju, već je vrlo izvjesno da će trebati značajno uvoziti iz nuklearki u Francuskoj, elektrana na ugljen iz Poljske ili će sama morati graditi dodatne fosilne izvore (time se dakle ponašati upravo suprotno kako svojoj antinuklearnoj orijentaciji, tako i nastojanju da se smanji emisija stakleničkih plinova). Jasno je da će time utjecati i na porast cijene električne energije u regiji. Austrija i Italija su poznate nenuklearne zemlje koje uvoze električnu energiju proizvedenu u nuklearkama susjednih zemalja. Njemački planovi da smanji 40 % emisije CO2 do 2020. ovime za jedne izgledaju realniji, a za druge posve neostvarivi.
Nuklearne elektrane su 2010. proizvele 22 %električne energije u Njemačkoj, a obnovljivi izvori energije 17% (ostalo su fosilni izvori s dominacijom ugljena). Dodatno povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 35% se planira korištenjem energije vjetra, Sunca, hidroenergije, geotermalne energije i biomase iz otpada. Problem za sebe, ekonomski i tehnički, predstavlja činjenica da je većina vjetroelektrana na sjeveru, a industrija i nuklearke na jugu.[2][3]
14. ožujka 2011. je nekoliko desetaka tisuća ljudi formiralo ljudski lanac između Nuklearne elektrane Neckarwestheim i Stuttgarta, na prosvjedu kojim su pozivali na zatvaranje te elektrane. Više od 100 000 ljudi sudjelovalo je u antinuklearnim prosvjedima, kojima su pozivali na zatvaranje nuklearnih centrala zbog dramatičnih zbivanja u Japanu, u više od 450 gradova. Prosvjednici smatraju da nijedna od 17 nuklearnih elektrana u Njemačkoj ne bi trebala dobiti radnu dozvolu zbog sigurnosti.[4]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
