grad u Crnoj Gori From Wikipedia, the free encyclopedia
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
| Nikšić | |
|---|---|
| Никшић | |
 | |
 Grb | |
| Država |  Crna Gora |
| Osnivanje | 4. stoljeće |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Nebojša Radojičić |
| Površina | |
| • Ukupna | 2,065 km2 |
| Koordinate | 42.78°N 18.94°E |
| Stanovništvo | |
| • Entitet | 75,282 |
| • Naselje | 58,212 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | 40 |
| Autooznaka | NK |
| Stranica | www.niksic.me/ |
 | |
 Karta Nikšića | |
  Nikšić Nikšić na zemljovidu Crne Gore | |
Grad Nikšić se nalazi ispod brda Trebjese. Godine 2003., grad je imao oko 59.000 stanovnika, dok je područje općine imalo oko 75 000 stanovnika.
Nikšić je druga po broju stanovnika općina u Crnoj Gori, odmah nakon Podgorice, a po površini najveća općina u bivšoj Jugoslaviji. Nikšić je vrlo važan kao industrijski centar Crne Gore, jer se u njemu nalazi pivovara "Trebjesa", poznata po legendarnom "Nikšićkom pivu", kao i Željezara koja proizvodi sirovi čelik i visokokvalitetne čelične limove. Osim toga, u Nikšiću se nalaze i drvni kombinat s proizvodnjom kvalitetnog namještaja, tvornica "Metalac" za proizvodnju strojeva i opreme za građevinarstvo; prehrambena industrija; tekstilna i druge.
Veliki proizvođač električne energije je hidrocentrala Perućica, koja koristi vodu Nikšićkog polja i njen prirodni pad od 550m. Okolina Nikšića poznata je po bogatsvu boksita i očuvanim šumama.
Evlija Čelebi u planinskim selima oko Nikšića spominje Hrvate.[1] Prije nego što su ga Crnogorci osvojili i pripojili, grad je pripadao Hercegovini i bio napučen islamskim stanovništvom. Godine 1878. nastupa masovnije iseljavanje muslimana iz gradova, koji su odlukama Berlinskog kongresa pripali Crnoj Gori. Samo iz Nikšića, od 410 muslimanskih obitelji, prema podacima iz 1877. godine, iselila se 391.[2]
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Nikšić imala je 75.282 stanovnika, raspoređenih u 110 naseljenih mjesta.
Nacionalni sastav:
Vjerski sastav:
Balosave, Bare, Bastaji, Bjeloševina, Bobotovo Groblje, Bogetići, Bogmilovići, Brezovik, Brestice, Broćanac Viluški, Broćanac Nikšićki, Bršno, Bubrežak, Busak, Carine, Cerovo, Crni Kuk, Crnodoli, Dolovi, Donja Trepča, Donje Crkvice, Donje Čarađe, Dragovoljići, Drenoštica, Dubočke, Duga, Dučice, Gornja Trepča, Gornje Crkvice, Gornje Čarađe, Gornje Polje, Goslić, Gradačka Poljana, Granice, Grahovac, Grahovo, Gvozd, Ivanje, Jabuke, Javljem, Jasenovo Polje, Jugovići, Kazanci, Kamensko, Klenak, Kovači, Koprivice, Koravlica, Kunak, Kuside, Kuta, Laz, Liverovići, Lukovo, Macavare, Međeđe, Milojevići, Miločani, Miljanići, Miruše, Mokri Do, Morakovo, Nikšić, Nudo, Oblatno, Ozrinići, Orah, Orlina, Petrovići, Pilatovci, Povija, Podbožur, Podvrš, Ponikvica, Počekovići, Praga, Prigradina, Prisoje, Rastovac, Riđani, Riječani, Rudine, Sjenokosi, Smrduša, Somina, Spila, Srijede, Staro Selo, Stuba, Stubica, Šipačno, Štedim, Štitari, Tupan, Ubli, Vasiljevići, Velimlje, Vidne, Vilusi, Vir, Vitasojevići, Višnjića Do, Vraćenovići, Vrbica, Vučji Do, Zavrh, Zagora, Zagrad, Zaljutnica, Zaslap, Zlostup.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
