Naturalizam (filozofija)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Naturalizam (njem. Naturalismus, od franc. naturalisme, prema lat. naturalis: prirodan), filozofska koncepcija po kojoj je priroda osnova i bit svega, jedini pravi realitet i ništa izvan njega ne postoji;[1] ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni (fizički zakoni) i sile, nasuprot onim supranaturalnim ili spiritualnim;[2] Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena univerzuma u svakom trenutku produkt ovih zakona.[3] „Naturalizam se intuitivno može razdijeliti na [metafizičku] i metodološku komponentu.”[4] Metafizički se ovdje odnosi na filozofsko proučavanje prirode realiteta. Neki filozofi izjednačuju naturalizam s materijalizmom. Na primjer, filozof Paul Kurtz tvrdi da se priroda može najbolje opisati u odnosu na materijalne principe. Ovi principi uključuju masu, energiju i ostala fizička i kemijska svojstva prihvaćena od znanstvene zajednice. Nadalje, u ovom smislu naturalizma smatra se da duhovi, božanstva i prikaze nisu realni i da ne postoji nikakva „svrha” u prirodi. Ovakvo apsolutno vjerovanje u naturalizam obično se naziva metafizički naturalizam.[5]
dio serije čija je tema ireligija | |
ireligija | |
sekularni humanizam · slobodumlje · postteizam · nonteizam · antiklerikalizam · antireligija · kritika religije · parodijska religija | |
ateizam | |
popis ateista · demografija · religija · povijest · antiklerikalizam · državni · novi · kritika · diskriminacija · implicitni i eksplicitni · negativni i pozitivni · egzistencija Boga · antiteizam · antireligija · kršćanski ateizam · ateizam u hinduizmu · židovski ateizam | |
agnosticizam | |
popis agnostika · jaki · slabi · agnostički ateizam · agnostički teizam · apateizam · ignosticizam · sekularni budizam | |
nonteizam | |
kritika religije · sekularni humanizam · slobodoumlje · Leteće špagetno čudovište · inkonzistentna otkrivenja · Nevidljivi ružičasti jednorog · parodijska religija · postteizam · Russellov čajnik · teološki nonkognitivizam · transteizam | |
naturalizam | |
humanistički · metafizički · metodološki · religijski | |
ljudi | |
ateisti · agnostici · humanisti · panteisti · deisti | |
knjige | |
Kraj vjere Deluzija o Bogu Bog nije velik Pismo kršćanskoj naciji Sustav prirode Zašto nisam kršćanin Zašto nisam musliman Ispovijed budističkog ateista | |
organizacije | |
Međunarodna ateistička alijansa · Zaklada za slobodu od religije · Skup razuma · Svjetski panteistički pokret | |
vezane teme | |
ireligija po državama (Hrvatska) · nepriklonjeni · sekularizam | |
kategorija ateizam | |
v · r · u |
Nasuprot tomu, pretpostavka naturalizma u radnim metodama, bez nužna razmatranja naturalizma kao apsolutne istine s filozofskim povjerbinama, zove se metodološki naturalizam.[6] Predmetna tema ovdje je filozofija stjecanja znanja.
S izuzetkom panteista, koji vjeruju da su Priroda i Bog jedna te ista stvar, teisti dovode u pitanje ideju da priroda sadrži sav realitet. Po nekim teistima, prirodni se zakoni mogu pojmiti i kao tzv. drugi uzroci bog(ov)a.
U 20. stoljeću Willard Van Orman Quine, George Santayana i drugi filozofi raspravljali su o tome da uspjeh naturalizma u znanosti znači da bi se znanstvena metoda morala također rabiti u filozofiji. U skladu s ovim nazorom, kaže se da znanost i filozofija tvore kontinuum.