Nacrt:Rashrvaćivanje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rashrvaćivanje ili dekroatizacija nazivi su za prisilni ili ciljani asimilacijski proces kojim se gube i/ili svjesno uklanjanju hrvatski identitet, jezik, kultura, povijest i nacionalna znakovlja Hrvata.
Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Zadnja izmjena: Koreanovsky (razgovor | doprinosi) prije 7 mjeseci. (osvježi) Nacrt nije uređivan barem dva mjeseca pa je svrstan u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
|
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
Nepristrana točka gledišta ovog članka je osporena. (Rasprava)Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta! |
Rashrvaćivanje područja s hrvatskim stanovništvom provodili su strani vladari i strane politike, kako u doba Austro-Ugarske i Mletačke Republike u procesima mađarizacije, talijanizacije i germanizacije – koje su mađarski, talijanski i austrijski politički krugovi nastojali provoditi onda kada bi se hrvatski element našao izložen politički osobito nepovoljnim prilikama – tako i u doba Kraljevine i SFR Jugoslavije putem srbizacije i jugoslavizacije. Dekroatizaciju provodila je i Kraljevina Italija, na područjima koja su joj pripojena nakon Prvog svjetskog rata i za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Za vrijeme Domovinskog rata srpske su snage i JNA ubijali i progonili hrvatsko stanovništvo, prvenstveno iz općina i gradova sa većinskim srpskim ili miješanim stanovništvom, te je uslijedilo razaranje stambenih objekata Hrvata, rušenje hrvatskih katoličkih crkava i uklanjanje hrvatskih nacionalnih simbola. Početkom 2020-ih pojavile su se teorije i teze da se iseljavanjem Hrvata i doseljavanjem stotina tisuća stranih radnika u Hrvatskoj provodi »zamjena stanovništva«.[1]
Suprotnost rashrvaćenja je pohrvaćenje.