Muzej Albertina u Beču

Albertina je bečki muzej u kojem se čuva jedna od najvećih i najpoznatijih grafičkih zbirki na svijetu s oko 65.000 crteža i preko milijun grafika. Muzej je smješten u palači svog osnivača, nadvojvode Alberta Kasimira von Sachsen-Teschena, po kojemu je dobio i ime. Nalazi se u samom središtu Beča u neposrednoj blizini čuvene Bečke državne opere i Hotela Sacher.

Fotografija Albrechtsplatza s Albertinom iza palače nadvojvode Friedricha i Mozartovog spomenika 1920. god.

ALBERTINA
Osnovan	1805.
Smještaj	Albertinaplatz, 1010, Beč, Austrija
Vrsta	Umjetnički muzej
Broj posjetitelja	610.000 (2012.)[1]
Ravnatelj	Dr. Klaus Albrecht Schröder
Pristup javnim prijevozom	U1, U2, U4 (Karlsplatz)
Službena stranica	albertina.at

Povijest

Nadvojvoda Albert postavio je grafičku zbirku sedamdesetih godina 18. stoljeća u dvorcu Pressburg, u kojem je obitavao kao guverner Kraljevine Ugarske od 1765. do 1781. godine. Na današnjem mjestu u bečkoj palači Nadvojvode Albrechta, Albertina se nalazi od 1795. godine, a za javnost je prvi put otvorena 1822. godine. Po Albertovoj smrti zbirka i sama palača pripali su njegovim nasljednicima - nadvojvodama Karlu te kasnije Albrechtu i Friedrichu, koji su nastavili s obogaćivanjem grafičke zbirke.

Od 1919. godine zbirka je u posjedu Republike Austrije, te se 1920. spaja sa zbirkom grafika bivše Carske dvorske biblioteke. Zbirka i palača u kojoj je smještena nose od 1921. godine današnji naziv Albertina.

Kolekcija

U muzeju se između ostalih čuvaju i djela Leonarda da Vincija, Michelangela, Raffaela, Peter Paul Rubensa, Oskara Kokoschke, Rembrandta, Albrechta Dürera, Gustava Klimta i Egona Schielea.

• 
  Leonardo da Vinci, Skica za Posljednju večeru, oko 1494.
• 
  Albrecht Dürer, Zec, 1502., 25 x 23 cm
• 
  Rafael, Gospa od nara, oko 1504.
• 
  Hieronymus Bosch, Čovjek-drvo, bakropis, oko 1505.
• 
  Michelangelo Buonarroti, Pieta, oko 1530.
• 
  Lucas Cranach Stariji, Otac Martina Lutera
• 
  Pieter Bruegel Stariji, Velika riba jede male ribe, oko 1556.
• 
  Hans Holbein mlađi, Loš rat, bakropis
• 
  Peter Paul Rubens, Portret sina Nicolaasa, oko 1626.
• 
  Rembrandt, Slon, 1637.
• 
  Jean-Antoine Watteau, Dijana na kupanju, oko 1715.
• 
  Giovanni Battista Tiepolo, Gospa s Djetetom i svecom, oko 1755.
• 
  Jean-Honoré Fragonard, Djevojka sa svizcem, pastel
• 
  Alexander Roslin, Nadvojvoda Albert von Sachsen-Teschen, 1777.
• 
  Alexander Roslin, Nadvojvotkinja Marija Kristina Lubimirska, 1778.
• 
  John Henry Fuseli, Terezije proriče Odiseju, oko 1783.
• 
  Francisco de Goya, Slijepi radnik, oko 1818.
• 
  Caspar David Friedrich, Arkona u zalasku, crtež
• 
  Jakob Alt, Veliki trg sa Šibenskom katedralom, 1841.
• 
  Rudolf von Alt, Katedralni trg u Splitu, 1841.
• 
  Alfred Sisley, Obale rijeke Loing, 1877.
• 
  Henri de Toulouse-Lautrec, Bijeli konj Gazelle, 1881.
• 
  Paul Cézanne, Farma u Normandiji, oko 1885.
• 
  Gustav Klimt, Dama u ogrtaču, oko 1897.
• 
  Pierre-Auguste Renoir, Portret djevojčice
• 
  Edgar Degas, Dvije plesačice, oko 1905.
• 
  Edvard Munch, Zimski krajolik
• 
  Egon Schiele, Akt
• 
  Ernst Ludwig Kirchner, Ženski akt (dodo)
• 
  Paul Signac, Venecija, ružićasti oblak, 1909.
• 
  Alexei Jawlensky, Djevojka s cvjetnim šeširom, 1910.
• 
  August Macke, Obojena kompozicija oblika, 1914.
• 
  Claude Monet, Jezero s lopočima, oko 1918.
• 
  Amedeo Modigliani, Djevojka u košulji, oko 1918.
• 
  Kazimir Maljevič, Čovjek u suprematističkom krajoliku
• 
  Chaim Soutine, Fazan, oko 1924.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Muzej Albertina u Beču

1. Broj posjetitelja Albertine, 20. prosinca 2012., wien.orf.at (njem.) Pristupljeno 4. kolovoza 2017.

Vanjske poveznice

• www.albertina.at
• Pohrana umjetničkih djela