Moravice

Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996.^[4]) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno pripadaju gradu Vrbovskome.

Moravice
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Općina/grad	Vrbovsko
Najbliži veći grad	Rijeka
Površina	3,6 km2 [1]
Visina	422 mnm
Koordinate	45°15′11″N 15°00′14″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	509 [2]
– gustoća	141 st./km2
Odredišna pošta	51326 Vrbovsko [3]
Pozivni broj	+385 (0)51
Autooznaka	RI
Moravice Moravice na zemljovidu Hrvatske

Zemljopisni položaj

Moravice se nalaze na nadmorskoj visini od 422 metra. Naselje je raspoređeno u više sela koja se protežu na dva brijega između kojih protječe rijeka Dobra, a to su redom:

Komlenići, Radoševići, Mlinari, Tići, Žakule, Carevići, Vukšići, Matići, Petrovići, Donji Vučkovići i Gornji Vučkovići, Vučinići, Jakšići, Dokmanovići, Dragovići, Nikšići, Vukelići, Bunjevci, Mišljenovići, Tomići, Plandište, Radigojna, Topolovica i Međedi.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Moravice imaju 664 stanovnika. Na prethodnom popisu iz 2001. godine imale su 797 stanovnika,^[5] što znači da se pučanstvo smanjilo za 16,7 %.

Naselje Moravice: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	477	638	131	349	515	773	832	1241	734	974	916	956	814	841	797	664	509
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Iskazivano pod imenom Komorske Moravice u 1857., 1869. i 1910., Komorske Moravice Kolodvor od 1880. do 1900. i Srpske Moravice od 1921. do 1991. Sadrži podatke za naselja Bunjevci, Dokmanovići, Dragovići i Jakšići u 1857., 1869., 1880. i Nikšići i Vukelići u 1869. U 2001. povećano za dio područja naselja Dokmanovići i Žakule u kojima je sadržan dio podataka za navedeno razdoblje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Početkom 16. stoljeća zbog turskog pustošenja Gorskim kotarom staro stanovništvo Gomirja, Vrbovskog i Moravica gotovo je nestalo. Vlasi su iz Like prelazili na kršćansku stranu, zbog čega je general karlovački Josip Turn 1585. godine, predložio da se ti Vlasi nasele u Moravici, a zemljište da se kupi od knezova Zrinskih.^[6] Radi obrane od Turaka krajiške vlasti od 1599. godine u nekoliko navrata iz Bosne, Like i Sjeverne Dalmacije dovode Vlahe, koji su na području Vojne granice bili toliko brojni da je Ferdinand II. 1630. godine donio Vlaške statute kojim je odobrio da Vlasi naseljeni u Križevačkoj, Koprivničkoj i Ivanićkoj kapetaniji zadržavaju povlastice, koje su imali u Osmanskom Carstvu.^[7] U početku 17. stoljeća Moravice su naseljene i izbjeglim stanovništvom iz Pounja, koje je bilo pretežito pravoslavne vjeroispovijesti.^[4] Naselje se počelo snažnije razvijati zbog izgradnje željezničke pruge Zagreb–Rijeka preko Karlovca i Ogulina. Izgrađena je ložionica i druga željeznička postrojenja.^[8]

Gospodarstvo

U gospodarstvu u Moravicama uvelike prevladava željeznica.

Obrazovanje i kultura

• Osnovna škola “I. G. Kovačić, Vrbovsko", Područna škola Nikole Tesle, Moravice
• Željeznička tehnička škola Moravice
• Učenički dom (110 učenika)
• KUD »Željezničar«
• Folklorna skupina Moravice^[9]

Šport i rekreacija

• NK Željezničar Moravice, nogometni klub
• Kuglački klub »Željezničar«
• Ženski kuglački klub »Željezničar«
• Školski športski klub ŽTŠ Moravice
• Planinarsko društvo »Željezničar«

Poznate osobe

• Pero Kvrgić, hrv. glumac, rođen 4. ožujka 1927. u Moravicama
• Đorđe Petrović, hrv. akademski slikar, rođen 5. kolovoza 1933. u Moravicama
• Vasilije Matić, hrv. znanstevnik iz područja šumarstva, rođen u Moravicama
• Đorđe Kangrga, hrv. glazbenik, rođen 16. ožujka 1945., odrastao u Moravicama
• Snježana Pejčić, hrv. vrhunska športašica, rođena 13. srpnja 1982. u Rijeci
• Slavko Kvaternik, hrv. bivši austro-ugarski pukovnik, hrvatski političar, vojskovođa NDH, ustaški krilnik, doglavnik, ministar Hrvatskog domobranstva, rođen 25. kolovoza 1878. u Moravicama
• Vladika Danilo Jakšić, rođen u Moravicama 7. siječnja 1715.^[10]
• Marija Fabek, hrvatska domovinska i iseljenička književnica

Znamenitosti i zanimljivosti

• Hram Sv. Velikomučenika Georgija

Izvori

1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
4. Moravice, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., pristupljeno 21. listopada 2013.
5. DSZ: Popis 2001.
6. Ivan Mužić, Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2010., ISBN 978-953-6803-25-5, str. 47.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 13. studenoga 2019. (PDF)
7. Neven Budak, Habsburzi i Hrvati, Kolo 3, 2002.
8. Enciklopedija Jugoslavije, sv. 8, Zagreb: JLZ, 1971., str. 113.
9. Folklorna skupina Moravice, pristupljeno 23. prosinca 2020.
10. Danilo Jakšić. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2011. Pristupljeno 13. siječnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

• www.moravice.com  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2018. (Wayback Machine), stranice Foruma Mladih Moravice

Nedovršeni članak Moravice koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.