Množina tvari
From Wikipedia, the free encyclopedia
Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA).[1] Pod jedinke podrazumijevamo atome, ione, molekule.
Množina tvari pokazuje koliko jedinki sadrži neki uzorak (sustav) izraženo u molima.[2]
Množina tvari označava se s n, a njezina je mjerna jedinica mol.
1 mol je množina tvari koja sadrži isto toliko jedinki (čestica) koliko ima atoma u 12 g (0,012 kg) ugljikovog izotopa 12C, odnosno 1 mol je množina tvari koja sadži Avogadrov broj jedinki ili 6,022•1023 jedinki.
Mol je jedna od sedam osnovnim mjernih jedinica u znanosti. Uvedena je posljednja.
Istoznačnica za množinu tvari je količina tvari (engl.: amount of substance, quantity of matter). U udžbenicima kemije uvriježila se množina tvari
Množinu računamo:
Pri čemu je:
Oznaka | Značenje | Iznos i mjerna jedinica |
---|---|---|
n | množina tvari | mol |
m | masa tvari | g |
M | molna masa tvari | (Ar ili Mr) g/mol |
N | brojnost tvari | (nema mjerne jedinice) |
NA | Avogadrova konstanta | 6,022•1023 mol−1 |
V0 | volumen tvari pri standardnim uvjetima (0 °C, 101325 Pa) | dm3 |
Vm | molarni volumen tvari | 22,4 dm3/mol |
Napomena: ? označava vrijednost koja ovisi o zadatku.