![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/56/Manastir_Lepavina28aug2004.jpg/640px-Manastir_Lepavina28aug2004.jpg&w=640&q=50)
Lepavina
naselje u Hrvatskoj, Općina Sokolovac, Koprivničko-križevačka županija / From Wikipedia, the free encyclopedia
Lepavina je selo i važna željeznička postaja na željezničkoj pruzi Zagreb - Dugo Selo - Koprivnica - Botovo. Lepavina je danas u općini Sokolovac, Koprivničko-križevačka županija.
Lepavina | |
---|---|
![]() | |
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Općina/grad | Sokolovac |
Površina | 3,3 km2 [1] |
Koordinate | 46°06′04″N 16°40′34″E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 133 [2] |
– gustoća | 40 st./km2 |
Odredišna pošta | 48000 Koprivnica [3] |
Lepavina na zemljovidu Hrvatske |
Poštanski pripadaju uredu Sokolovac, broja 48306.
U selu postoji katolička kapela, a u šumskom području nedaleko ovog naselja nalazi se pravoslavni manastir Lepavina. Početkom 17. stoljeća su se na ovo područje naselili Vlasi, a pretpostavlja se da je Lepavina bila lokalitet iz ranijeg razdoblja. Oni su pod rukovodstvom arhimandrita Visariona 1636. godine počeli temeljnu izgradnju manastira Lepavine i 1642. godine su s tom izgradnjom bili gotovi pored svih teškoća na koje su nailazili. Time je osnovan manastir u pravom smislu riječi. Rujna 1642. godine potvrdio je baron Ivan Galer manastiru pravo vlasništva na sve zemlje oko Branjske i Sesvečana. Tada je manastir Lepavina bio grkokatolički manastir koji je priznavao papu i vlast zagrebačkih biskupa. Izgradnju manastira su pomagale vojne vlasti jer je on trebao biti središte grkokatoličanstva na ovom prostoru. Zbog toga je povijest manastira Lepavine neodvojivo bila povezana s poviješću Vlaha u Varaždinskom generalatu. Godine 1666. sudjelovali su oni i stradali u velikoj Osmokruhovićevoj buni.
Vladike su u Mijakićevo doba postali sufragani zagrebačkih biskupa, a odrekli su se pećkog patrijarha. Otpor toj unijatskoj eparhiji pružali su kaluđeri iz Marče i Lepavine. Krajem 1692. godine i početkom 1693. boravio je u Lepavini, kao duhovnom centru Vlaha u Varaždinskom generalatu, patrijarh Arsenije III. Crnojević, car Leopold I. dao mu je crkvenopolitičku vlast nad svim doseljenim pravoslavcima, time i nad unijatima u Banskoj Hrvatskoj. Tu je patrijarh okupljao narod i preobratio ga iz grkokatoličanstva u pravoslavlje. Od tada do danas manastir Lepavina je centar Srpske Pravoslavne Crkve.