![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/08/37_Asamblea_General_de_la_UNESCO_%252810730195765%2529.jpg/640px-37_Asamblea_General_de_la_UNESCO_%252810730195765%2529.jpg&w=640&q=50)
Kulturna raznolikost
postojanje raznolikih i različitih kultura i identiteta / From Wikipedia, the free encyclopedia
Kulturna raznolikost (društvena raznolikost) paleta je raznolikih ili različitih kultura, suprotno od monokulture. Ima različita značenja, ovisno o kontekstu, ponekad se primjenjuje na kulturne proizvode poput umjetničkih djela u muzejima ili zabavnog sadržaja dostupnog na internetu, a ponekad se primjenjuje na različite ljudske kulture ili tradicije u određenoj regiji ili svijetu u cijelosti. Također se može odnositi na uključivanje različitih kulturnih perspektiva u organizaciji ili društvu.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/08/37_Asamblea_General_de_la_UNESCO_%2810730195765%29.jpg/640px-37_Asamblea_General_de_la_UNESCO_%2810730195765%29.jpg)
Na kulturnu raznolikost mogu utjecati politički čimbenici poput cenzure ili zaštite prava umjetnika te ekonomski čimbenici poput slobodne trgovine ili protekcionizma na tržištu kulturnih dobara. Od sredine 20. stoljeća postoje zajednički međunarodni napori da se zaštiti kulturna raznolikost, što uključuje Organizaciju Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) i njezine države članice. To uključuje djelovanje na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Kulturnu raznolikost isto tako mogu promicati pojedini građani izabirući način izražavanja ili doživljavanja kulture.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a1/Harmony_Day_%285475651018%29.jpg/640px-Harmony_Day_%285475651018%29.jpg)
U kontekstu nacionalnih i internacionih napora da se promovira ili očuva kulturna raznolikost, izraz se odnosi na pet domena koje se preklapaju:
- ekonomska: dostupnost različitih kulturnih dobara ili usluga,
- umjetnička: raznolikost umjetničkih žanrova i stilova koji supostoje,
- sudjelovanje: sudjelovanje različitih etničkih skupina u kulturi nacije,
- baština: raznolikost kulturnih tradicija koje su zastupljene u institucijama za očuvanje baštine kao što su muzeji,
- multikulturalne: raznolikost etničkih skupina i njihovih tradicija koje su vidljive u zemlji
Od ovih pet, ekonomsko značenje počelo je dominirati u međunarodnim pregovorima. Države su uglavnom nastojale zaštititi kulturnu raznolikost tako da jačaju sposobnost vlastitih domaćih kulturnih industrija da prodaju robu ili usluge.[1] Od 1990-ih UNESCO je većinom koristio "kulturnu raznolikost" za međunarodne aspekte raznolikosti, preferirajući izraz "kulturni pluralizam" za raznolikosti unutar zemlje.[2]
Vlade i međunarodna tijela koriste "kulturnu raznolikost" u širem i užem smislu. Široko značenje inspirirano je antropologijom.[3] Uz kreativna djela još uključuje stilove života, sustave vrijednosti, tradicije i vjerovanja. Naglašava trenutni proces interakcije i dijaloga među kulturama.[4][5] Ovo je značenje bilo promicano međunarodnoj zajednici od strane UNESCO-a, od Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti iz 2001. U praksi, vlade se koriste užim, tradicionalnijim značenjima koja se fokusiraju na već iznad spomenutu ekonomsku domenu.[6]
U međunarodnom pravnom kontekstu, kulturna raznolikost je bila opisana kao analogna bioraznolikost.[7] Generalna konferencija UNESCO-a zauzela je ovo stajalište 2001. godine, ustvrdivši u Članku 1. Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti da je "kulturna raznolikost neophodna za čovječanstvo, jednako kao što je biološka raznolikost potrebna prirodi".[8] Autori John Cavanagh i Jerry Mander ovu su analogiju odveli korak dalje, opisujući kulturnu raznolikost kao "određenu vrstu kulturnog genetskog bazena za promicanje inovacija prema još višim razinama društvenih, intelektualnih i duhovnih postignuća."[9]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/List_of_countries_ranked_by_ethnic_and_cultural_diversity_level%2C_List_based_on_Fearon%27s_analysis.png/640px-List_of_countries_ranked_by_ethnic_and_cultural_diversity_level%2C_List_based_on_Fearon%27s_analysis.png)
Kulturnu raznolikost teško je mjeriti u brojevima. Jedna od mjera raznolikosti je broj prepoznatljivih kultura. Odjel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda izvijestio je da, unatoč relativno malom broju, domorodački narodi čine 5000 jedinstvenih kultura, a time i većinu svjetske kulturne raznolikosti.[11][9]
Sljedeći čimbenik kulturne raznolikosti mjerljiv je brojanjem jezika koji se govore u regiji ili svijetu u cijelosti. Prema ovom mjerilu, kulturna raznolikost diljem svijeta ubrzano opada. Istraživanje obavljeno 1990-ih, koje je proveo David Crystal pokazalo je da se u to vrijeme, u prosjeku, jedan jezik prestajao koristiti svaka dva tjedna. Izračunao je da će, ako se ta stopa odumiranja jezika nastavi, do 2100. godine više od 90 % jezika koji su u trenutnoj uporabi u svijetu izumrijeti.[12]
2003. godine James Fearon sa Sveučilišta Stanford, u časopisu Journal of Economic Growth objavio je popis zemalja temeljenih na raznolikosti etničkih skupina, jezika i religija.[10]